Gjenero: Milanović preko BiH vraća dug Rusima, Čović podržava Dodikov secesionizam

Ugledni hrvatski politolog i politički analitičar Davor Gjenero u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba analizira povode ovosedmične posjete lidera Hrvatske demokratske zajednice (HDZBiH) Dragana Čovića i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika Beogradu, gdje su se susreli sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Piše: Faruk Vele

On otvoreno pita za kakve se hrvatske interese Čović mogao zalagati u Beogradu?

"Lansirati ideju da bi službeni Beograd bio mjesto na kome se isplati razgovarati o europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, i to kad Srbija, zbog sve većeg demokratskog deficita i izostanka reformi koje bi osigurale unapređenje vladavine prava, već nekoliko semestara nije otvorila niti jedno pregovaračko poglavlje (a o zatvaranju se niti ne razmišlja), jednostavno je vrijeđanje javnosti u Bosni i Hercegovini", smatra Gjenero.

Hrvati u "ruskom svetu"

U Beogradu se, dodaje Gjenero, može razgovarati o nekim drugim integracijama, nikako o europskima.

"Je li tema razgovora bilo definiranje položaja bosansko-hercegovačkih Hrvata u 'ruskom svetu', čiji je 'srpski svet' tek segment, ili se radilo o pukim pragmatičnim razgovorima trojice lidera, u čije su moral i poštenje upućeni mnogi, tek ćemo vidjeti. Je li Dragan Čović bio u Beogradu razgovarati o perspektivi 'Vučićevog Schengena', pa tražiti nišu za nekonkurentni dio hrvatske privrede, koja bi posredstvom BiH ušla na to tržište, i to će se vidjeti", pita se poznati hrvatski analitičar.

No, on u svemu vidi vrlo visoku razinu saglasnosti u pogledu budućnosti Bosne i Hercegovine.

"Jasno je samo jedno: Čović je boravkom u Beogradu potvrdio da Dodik nije bez njegove suglasnosti prijetio kako će se srpski entitet odvojiti od BiH, a kako će zajedno s njima otići i Hrvati iz BiH", podvukao je.

Kako na sve ovo gleda službeni Zagreb i koja je njegova uloga? Posebno u svjetlu pisanja portala bliskih HDZ-u u Hercegovini, koji tvrde da je već postignut dogovor Hrvatske i Srbije o Bosni i Hercegovini, a što su prenijeli i neki sarajevski mediji.

"Jasno je još jedno: službeni Zagreb, dakle Vlada Republike Hrvatske, na ovaj incident koji je izravno usmjeren protiv jedinstvenosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, reagirat će kao i uvijek do sada – gromoglasnim ignoriranjem", kaže Gjenero i dodaje:

"Iako je 'privodeći' Čovića na razgovor s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem premijer [Andrej] Plenković jasno poručio da od vodstva bosansko-hercegovačkih Hrvata očekuje da svoje probleme rješavaju u Sarajevu, i to prioritetno s bošnjačkim političkim vodstvom, Čović je putom u Beograd jasno pokazao da ne drži do retorike o tome kako je Hrvatima u BiH Sarajevo glavni grad, pa kad to već ustrajno, ali sramežljivo poručuje službeni Zagreb, koji samo pod tim uvjetima želi politički poduprijeti aktualno vodstvo bosansko-hercegovačkih Hrvata, onda saveznike treba tražiti s druge strane Drine, ali i s druge strane sve vidljivijega svijeta, koji dijeli Europu od Euro-Azije".

Gostujući ovih dana u kultnoj emisiji Most Omera Karabega na Radiju Slobodna Europa, Gjenero je ukazao na indikativnu činjenicu da je "poziv Miloradu Dodiku da dođe u Zagreb došao s Pantovčaka - od predsjednika, ne iz Banskih Dvora - iz ureda premijera".

"Poziv Dodiku nema nikakve veze zaštitom interesa Hrvatske ili hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini već je isključivo motiviran ekonomskim interesom jednoga od Milanovićevih finansijera. U tom smislu mi smo u jako opasnoj zoni", kazao je tom prilikom Gjenero.

Ova analiza upućuje na tačnost stavova koje je portal Radiosarajevo.ba iznio u analizi od 2. oktobra.

Ruska uloga

Tragom ovi tvrdnji, pitali smo Gjenera koji su to interesi koji povezuju Zorana Milanovića, predsjednika Hrvatske i jednog Milorada Dodika. Ove činjenice su, jasno, veoma važne u nastojanjima da se shvati širi kontekst posljednjih događaja u regionu, koji se, itekako, prelamaju preko Bosne i Hercegovine.

"Predsjednik Milanović sve očitije vraća dugove onima koji su ga angažirali, nakon što je poslije poraza na parlamentarnim izborima napustio politiku. U dvije neugodne afere u koje se upleo, onu povezanu s JANAF-om, gdje je očito imao kontakte s bivšim predsjednikom uprave te kompanije, za koje ne želi da javnost o njima sazna, i ona s primanjem notornoga Milorada Dodika u Zagrebu, zajednička je poveznica", objašnjava Gjenero, te napominje.

"Naftni magnat, koji je ovisan o ruskoj državnoj kompaniji Rosneft, koji je za njih pokušao preuzeti najveću hrvatsku energetsku kompaniju INA, pri čemu je Milanović lobirao za njega, a koji je prvi relevantan kapital stekao trgujući naftom za vojsku i vlasti bosanskih Srba, u vrijeme rata, posredstvom Abdićeva paradržave, zainteresiran je za plinski biznis u BiH, i potrebna mu je 'dobra volja' Dodika da ga pusti preko Slavonskog i Bosanskog Broda na teritorij BiH".

Upravo zbog njegovih interesa, pojašnjava naš sagovornik, bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović se već bila uplela u narušavanje suvereniteta Bosne i Hercegovine sporazumom s Rusijom, pod pokroviteljstvom ministra Sergeja Lavrova, o plinofikaciji rafinerije u ruskom vlasništvu u Bosanskom Brodu, jer je energetika u BiH u nadležnosti središnje države.

"Taj isti naftni magnat, pod ruskom kontrolom, interesno je povezan s JANAF-om, a nagađa se da je jedan od razloga pada predsjednika uprave JANAF-a njegovo otvoreno pogodovanje Rosneftu, dakle upravo 'prijateljskoj kompaniji' Milanovićeva pokrovitelja", zaključio je Gjenero.