Franjo Yehuda Kolonomis i njegov klezmer projekat
Kroz koncert The Rubinstein Klezmer projekta, sarajevska publika imat će nesvakidašnju priliku da uživo čuje muzičku tradiciju Jevreja Aškenaza – klezmer.
Iako u bh. gradovima Jevreji žive više od pet stoljeća, klezmer kao podžanr jevrejske tradicionalne muzike nije nikada zaživio. Razlog je što Sefardi, koji u najvećem broju čine bh. Jevrejsku zajednicu, imaju svoj muzički izraz – sefardsku ladino muziku, dok klezmer većinom pripada aškenaskim jevrejima.
Koncert će se održati u sarajevskom Domu oružanih snaga, u srijedu 20. marta u 20,00.
Utemeljitelj The Rubinstein Klezmer projekta je Bosanac koji posljednjih godina živi u Oslu. Njegovo poduže ime: Franjo Thomas Yehuda Martinčević Kolonomos otkriva burnu historiju porodice iz koje je potekao. Otac bosanski Hrvat, a majka Jevrejka porijeklom iz Soluna, odrasla u Bitoli, malog su Franju odgajali u Kreševu, odmalena svjesni njegovog iznimnog muzičkog talenta.
Franjo Martinčević školovao se na srednjoj muzičkoj školi u Sarajevu, u Franjevačkoj gimaniziji u Visokom, a potom studirao klavir i solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Ratne godine dovele su ga u Oslo, gdje je radio kao zborovođa i orguljaš, koncertirao i snimao. Pred samu majčinu smrt 2006. prelazi na judaizam, uzimajući majčino prezime Kolonomis.
Mnogo stvari je zajedničko sefardima i aškenazima. Kada gledate vjerske stvari, sefardi i aškenazi se razlikuju ne više od jednog procenta, ali kada vidite životne navike, mentalitet, kulturu i pjesme koje su vezane za iste datume i praznike, ima puno više razlike. Najvidljivija razlika je u samom jeziku – dok aškenazi čak i kod kuće govore jidish, sefardi govore ladino, pa tako i oni koji žive u BiH. Danas je jidish još uvijek živ jezik, a moji prijatelji u New Yorku, u kojem živi ogromna aškenaska zajednica, u svakodnevnom govoru koriste kombinaciju tri jezika – jidiša, engleskog i hebrejskog.
Od tada pokušava oformiti grupu koja će izvoditi klezmer, karakteristični muzički stil 'sjevernih Jevreja' koji svoje korijene ima još u vremenu trubadura. Franjo Yehuda nam priča kako je bezuspješno pokušavao pronaći muzičare koji će razumjeti duh klezmera. "Norvežani su bili precizni, ali nikako da u tu muziku unesu malo duše, dok su je bosanski muzičari imali napretek, ali se nisu mogli disciplinirati", govori nam.
Nakon nekoliko pokušaja sa kojima ni sam nije bio zadovoljan, nailazi na izvrsnog harmonikaža Almira Meškovića koji je u muzički izraz ove grupe unio tračak sevdaha. Mešković, diplomant sarajevske Muzičke akademije, pozicioniran je među najboljim harmonikašima sa prostora bivše Jugoslavije, a nosilac je priznanja sa takmičenjima u Italiji, Španiji, Poljskoj, Češkoj, Ukrijini, Portugalu, Rumuniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovni.
Trio kompletira iznimni izraelski violinista Yakov Rubinstein, koji je od 1995. do 2009. bio koncertmajstor Simfonijskog orkestra Bamberg u Njemačkoj. Rubinstein je kao solista koncertirao širom SAD i Evrope, a sa Kolonomisom se susreo u Oslu, slučajno, pod okriljem lokalne sinagoge.
Dok je u sefardskim familijama ladino bio isto što i jidiš aškenazima, nažalost taj jezik izumire. Sjećam se da su moja mama i baka kući govorile ladino.
„Jednom prilikom su me predstavili Rubinsteinu koji je tih dana boravio u Oslu, i ja sam ga, u našem bosanskom maniru, pozvao kući na ručak. Tu smo se sprijateljili, ali nismo smjeli svirati jer je bio šabat. Dogovorili smo se da se sastanemo i u nedjelju, i već od prvog takta nastao je lom. Svirali smo kao da se znamo godinama, djeca su plesala, a susjedi su, što je potpuno strano u Norveškoj, počeli kucati na vrata da vide šta se dešava. Tako je počela priča o našem triju“, govori za Radiosarajevo.ba Franjo Yehuda.
Na njihovom koncertu u sarajevskom Domu oružanih snaga, koji je najavljen za srijedu 20. mart u 20,00, predstavit će muziku sa svog albuma Fiddler on the Road.
Osim klezmera, čut ćemo i nekoliko sefardskih pjesama, ako i nekoliko obrada tradicinalne muzike Balkana. Opširnije o ovom triju možete saznati na njihovoj zvaničnoj web strani.
Koncert ovog trija na pravi će način u Sarajevu obilježiti skorašnji dolazak Pesaha, jevrejskog proljetnog blagdana koji će ove godine trajati od 25. marta do 2. aprila.
Pripremila: Vesna Andree Zaimović za Manjine.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.