Filip David, slavni beogradski pisac: Peter Handke je moralna nula!

Jučer se navršilo tačno 30 godina od kako je u Parizu umro jedan od najvećih i najistaknutijih jugoslovenskih pisaca Danilo Kiš.

Njegove proročanske ocjene o nacionalizmu, primjerice, i danas se citiraju u medijima, a djela ovog književnog velikana su, naravno, izuzetno aktuelna.

Kako je zapisao Mark Thompson, Kiš je bio daleko najistaknutiji autor koji se pojavio u Titovoj Federaciji, a možda i jedini koji je uspio "pobjeći brzini" gravitacije lokalnih problema i običaja. Malo je, dodaje Thompson, Kišovih radova objavljeno, ali njih četiri ili pet su toliko dobri da su "dovoljni da ga nazovemo velikim". 

Filip David je "četvrti iz kvarteta" što ga još sačinjavaju upravo Danilo Kiš, Mirko Kovač i Borislav Pekić, "moćnih, stilski i intelektualno izražajnih, ali i vrlo različitih prozaista". 

David kaže da se slaže sa tvrdnjom da živimo u vremenu Kišovih lateralnih proročanstava. 

U intervjuu za Radiosarajevo.ba ovaj književnik, esejista i dramaturg, jedan od osnivača protumiloševićevskog Beogradskog kruga 1990. godine i veliki borac protiv nacionalizma govori o prijatelju Kišu, njegovim djelima, Evropi danas, Nobelovoj nagradi koju je dobio Peter Handke, čovjek koji je slavio upravo Slobodana Miloševića, onog istog protiv kojeg su upravo beogradski pisci dizali svoj glas i devedesetih. 

Razgovarao: Faruk Vele

Radiosarajevo.ba: Jučer se navršila godišnjica smrti velikog pisca Danila Kiša. Čini se da je njegovo djelo danas aktuelnije nego ikada? 

DAVID: Danilo je još 1974. godine u svojoj "Poetici" rekao nekoliko rečenica o nacionalizmu koje su važne ne samo danas već za sva vremena, ono što je suština nacionalizma. On je kazao da je nacionalizam "pojedinačna i kolektivna paranoja", da je "nacionalizam ideologija banalnosti i zla, totalitarna ideologija". U tih nekoliko rečenica sadržano je sve ono što nacionalizam znači i što je predstavljao na ovim našim područjima devedesetih godina.

Tu se nema šta dodati, niti oduzeti... Te rečenice su aktuelne i danas kao što je aktelno i njegovo ukupno književno djelo koje, kako vrijeme prolazi, sve više dobiva na značaju i na poštovanju.

Radiosarajevo.ba: Koliko današnja Evropa potvrđuje sve ono što je Kiš pisao? 

DAVID: Trenutno se može reći da je čitav svijet u nekoj vrsti haosa. Vidimo sukobe na Bliskom istoku, sukobe unutar Evrope, Trump u Americi... Sve se malo okrenulo naglavačke i kao da se ponavlja atmosfera uoči velikih svjetskih ratova. Ne daj Bože, naravno. Ali, mnogi teoretičari, istoričari, zapravo govore da se okolnosti koje su dovele do tih velikih sukoba, katastrofa, evo u ovom trenutku na određen način ponavljaju. 

S tim da je opasnost još veća jer postoje mnoga oružaj koja mogu u tren oka čitav svijet uništiti. Nadajmo se da se to neće ostvariti. Ali ne živimo u nekom Bog zna kakvom sretnom trenutku istorije. 

Radiosarajevo.ba: Ovih dana vrlo je aktuelno pitanje dodjele Nobelove nagrade kontroverznom Peteru Handkeu. Kako na to gledate? 

DAVID: Odluke koje je Nobelov komitet donosio posljednjih desetak godina izazivale su dosta kontaverzi. To važi i za ovu odluku. Ne može se dodjela Nobelove nagrade Handkeu odvojiti od njegovog političkog djelovanja, od njegovih izjava i onog što je podržavao.

A znamo šta je podržavao. Dolazio je ovdje u Beograd. Došao je u Požarevac na sahranu Miloševića. Podržavao je Miloševića, drugovao sa Karadžićem. To je čovjek koji nije imalo, da blago kažem, sluha za ono što se dešavalo na području bivše Jugoslavije, u tragičnim danima raspada. O zločinima gotovo ništa nije rekao.

Teško je u ovom trenutku odvojiti pisca Hankea, ma koliko ga neko poštovao odvojiti i govorio da je sjajan pisac, od njegovog moralnog lika koji je, eto, da kažem u jednoj rečenici, nula! 

Ja sam među onim piscima koji misle da su ta Nobelova nagrada i sama dodjela nagrade  - politički čin. Sada se iz meni nejasnih razloga podržava neko kome ne može služiti na čast ono što je govorio i pisao. Posebno onaj pamflet "Pravda za Srbiju". 

Radiosarajevo.ba: Koliko je strašno da jedna takva osoba u Evropi danas dobije jednu takvi nagradu. Kakvu to poruku šalje? 

DAVID: Zaista je svijet u moralnom, u etičkom smislu, zapravo, u jednoj potpunoj konfuziji i haosu. I onda se u takvoj jednoj situaciji događaju i ovakve stvari, da neko poput Handkea dobije tu nagradu.

Možda zaslužuje kao pisac, ali njegov moralni lik je takav da pod potpunu sjenku stavlja sve ono što je napisao.

Sjetimo se. Bilo je u istoriji takvih slučajeva. Nobelovu nagradu je, recimo, dobio norveški pisac Knut Hamsun, koji je podržavao nacizam, hvalio Hitlera... Ali poslije toga su njega Norvežani stavili u azil, u ludnicu da ga ne bi oštrom kaznom kaznili. Podrazumijeva se da Nobelova nagrada nosi i taj moralni značaj i utjecaj koji može na pisce i druge ljude u svijetu.