Mijatović: Prva sam žena na ovoj funkciji, neka to bude signal i drugim ženama

Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava nezavisna je i nepristrasna institucija koju je Vijeće Europe uspostavilo 1999. godine s ciljem promocije svijesti i poštivanja ljudskih prava u 47 država članica Vijeća Europe.

"To je veliki, zapravo historijski uspjeh za Bosnu i Hercegovinu. Prva sam žena koja je izabrana za povjerenicu za ljudska prava", rekla je za Radiosarajevo.ba Dunja Mijatović navodeći kako se nada da će to biti signal biti ženama da mogu uspjeti na međunarodnoj sceni.

Mijatović je istakla kako je i njena dosadašnja karijera bila vezana za ljudska prava, te kako je ponosna jer je uspjela dobiti podršku cijele države, iako nikada u životu nije bila član niti jedne političke stranke.

"Iza mene je stala cijela BiH", rekla nam je Mijatović navodeći kako su institucije BiH i civilno društvo zajednički podržale njenu kandidaturu.

Ovo je prvi put da je Bosna i Hercegovina imala kandidata, a kamoli izabranog povjerenika, za ovu ili bilo koju poziciju slične važnosti u Vijeću Europe ili inače na nivou međunarodnih organizacija.

U razgovoru za naš portal, Mijatović je navela kako će njeni ciljevi i planovi za šestogodišnji mandat povjerenice za ljudska prava pri Vijeću Europe biti jasniji kada se približi vrijeme preuzimanja mandata u aprilu.

Funkciju će preuzeti od sadašnjeg komesara Nilsa Muižnieksa 1. aprila 2018. godine.

"U fokusu ću imati naš region, te ću nastojati ispuniti puno zadataka da budemo bolji", rekla nam je Mijatović navodeći kako će raditi na svim problemima koji sprečavaju čovjeka da živi normalno.

Mijatović je podsjetila da je u cijelom procesu Slovenija odigrala ključnu ulogu, podsjećajući da se kandidat Slovenije Goran Klemenčić povukao u korist BiH, a ta je prijateljska gesta, prema njenim riječima, primjer kako region treba da se ponaša.

Inače, Mijatović je ekspertica za ljudska prava i medijske politike i jedna od osnivačica Regulatorne agencije za komunikacije BiH.

Mijatović je stručnjakinja iz oblasti regulacije medija i medijskih sloboda, a  u periodu od 2010. do 2016. bila je predstavnica OSCE-a za slobodu medija, sa sjedištem u Beču. 

Za vrijeme mandata, kontinuirano je radila na rješavanju problema s kojima se nose novinari u regionu koji pokriva OSCE, od sigurnosti i radnih uslova novinara, do uloge novih tehnologija i procesa digitalizacije, a posljednjih godina posebnu pažnju posvetila je problemu online zlostavljanja novinarki i promoviranju njihove sigurnosti.

Za svoj rad nagrađena je Charlemagne medaljom za europske medije, koja se dodjeljuje europskim ličnostima koje su dale veliki doprinos u oblasti medija.