Boris Balta, direktor Tuzla Film Festivala: Film je gotovo 25 godina izbivao iz Tuzle

Iako je zvanično otvaranje Tuzla Film Festivala najavljeno za srijedu 16. septembra, dva dana ranije, u ponedjeljak 14. septembra započele su prve pretfestivalske projekcije u sklopu ove višednevne smotre filmova. 

Četvrto izdanje donosi publici Tuzlanskog kantona mnogo naslova koji na najbolji način oslikavaju najnoviju regionalnu produkciju. Tuzla Film Festival u svom podnaslovu nosi odrednicu smotre južnoslavenskog filma, a prije samo četiri godine ideja pokretanja jednog ovakvog događaja činila se pomalo utopijska. Grad u to vrijeme, naime, nije imao kino dvoranu. Od tada, desile su se krupne promjene. Povodom početka novog TFF-a razgovaramo s njegovim direktorom Borisom Baltom. 

Radiosarajevo.ba: Na pragu smo četvrtog izdanja Tuzla Film Festivala. U čemu će to tuzlanska publika moći uživati u narednoj sedmici?  

Balta: Očekuje nas 99 filmova u šest kategorija: Dugi igrani, Kratki igrani, Animirani, Dokumentarni, Snimaj bilo čim i Future generation kao kategorija za mlade redatelje i redateljice do 35 godina. Uveli smo novost: poslije projekcije dugih igranih filmova bit će organizirani after partyji za sve posjetioce festivala gdje će se moći družiti s akterima filma.

Radiosarajevo.ba: Šta je bilo najteže postići u ovogodišnjoj organizaciji? 

Balta: S obzirom na to da je Magic Factory kao organizator Tuzla Film Festivala sastavljen već od uhodane profesionalne ekipe, te da svake godine imamo sve veći broj volontera, mogu reći da kada je u pitanju organizacija festivala, nismo imali nekih pretjeranih problema. Ove godine ipak je bilo najteže doći do sredstava za TFF 4.

Radiosarajevo.ba: Da li se već sada može govoriti da je TFF pokrenuo neke trendove među publikom u Tuzlanskom kantonu? Kakav je interes za autorski film, da li su kina punija nego što su bila?   

Balta: Film je gotovo 25 godina izbivao iz Tuzle. Godine 2012. kada smo pokrenuli TFF još uvijek nismo imali kino dvoranu. Tek iduće godine pojavilo se kino Kaleidoskop koje broji jednu salu i oko 200 mjesta. U protekla tri festivala stvorili smo 27 redateljica i redatelja koji su počeli raditi filmove konkretno za TFF, a nakon toga nastavili s radom. Stvorili smo novi ambijent koji sutra može dovesti do pojave filmske industrije na prostoru TK-a. 

Radiosarajevo.ba: Poseban segment festivala Snimaj bilo čim je vaš prilog demokratizaciji umjetnosti. Možete li nam detaljnije reći o čemu se radi i kakav je odziv?  

Balta: Da, Snimaj bilo čim je kategorija namijenjena popularizaciji filmske umjetnosti na ovim prostorima. Dakle možete snimati film bilo čim (kamera, fotoaparat, mobitel itd.) i prijaviti se na TFF. Odziv je bio dobar u proteklim godinama, ne možemo se požaliti i nadamo se da će se tako i nastaviti. Poseban doprinos ove kategorije je što su se osnovci i srednjoškolci uključili u umjetničke sekcije, te se zajedno sa svojim profesorima počeli baviti snimanjem filmova. Na ovaj način djeca ne samo da razvijaju osjećaj za umjetnost već podstiču i kritičko razmišljanje kroz zajednički rad i diskusije.

Radiosarajevo.ba: U ovogodišnji program uvrštene su projekcije za škole. Kakva je vaša suradnja s obrazovnim ustanovama i kako će se razvijati? 

Balta: Ove godine smo napravili izvrsnu suradnju s Ministarstvom za obrazovanje, nauku, kulturu i sport TK-a, gdje je TFF uvršten kao dio odgojno-obrazovnog programa za osnovne i srednje škole. Osnovci i srednjoškolci će imati priliku pogledati filmove koje MONKS TK odobrio za ovu godinu. 

Radiosarajevo.ba: Kakav je odziv na druge segmente festivala, radionice, razgovore s gostima? 

Balta: Radionice su popunjene do posljednjeg mjesta, kako prošle, tako i ove godine. Kafe s gostima postaju sve popularniji dio festivalskog događanja, što posebno ima utjecaja na razbijanje predrasuda kod mladih osoba koje smatraju da je konverzacija s poznatim osobama izvan njihovog dometa. 

Radiosarajevo.ba: Kakve su ambicije TFF-a za narednih nekoliko godina? 

Balta: Prvi nam je cilj zaokružiti ciklus od pet godina. To je agenda koju smo postavili 2011. godine kada smo krenuli stvarati festival, a nakon toga ćemo postavljati nove ciljeve. Za sada smatram da nam je veliki uspjeh što smo prebacili i svoja i tuđa očekivanju u protekla tri festivala.