U 2024. godini oprostili smo se od brojnih bh. javnih ličnosti: Sidran, Burina, Lowe...

U 2024. godini oprostili smo se od brojnih bosanskohercegovačkih javnih ličnosti.

U proteklih 365 dana napustila su nas imena iz svijeta politike, sporta, muzike, filma, obrazovanja. A, naša je dužnost da čuvamo sjećanje na njih i podsjećamo na njihovu važnost.

Bosna i Hercegovina ostala je bez Abdulaha Sidrana, Harisa Burine, Alme Suljević, Paula Lowea, Snježane Mulić-Softić, Žarka Papića, Slave Kukića, Huseina Oručevića i brojnih drugih.

Trending

Masakr na Cetinju: Poznato kad i gdje će se obaviti sahrana ubijenim dječacima

Nijaz Alispahić, bh. književnik i dramaturg

Bh. književnik i dramaturg Nijaz Alispahić preminuo je 2. januara u 84. godini života, u Tuzli.

Alispahić je autor brojnih književnih djela, među kojima se ističu Vatre stišane pjesmom, Karakazan, Sire, došli su ratnici, Sihirbaz, te drame kao što su Zmaj od Bosne, Hasanaginica, Aska i vuk i mnoge druge.

16.12.24. 15:24

In memoriam: Preminula glumica Jasna Bašić

Njegova djela prevođena su na više stranih jezika, a njegovo ime nalazi se u Antologiji bošnjačke pripovijetke 20. stoljeća i Antologiji bosanskohercegovačke drame 20. stoljeća.

Esad Zgodić, profesor

Profesor Esad Zgodić preminuo je 5. januara 2024. godine u 74. godini u Sarajevu.

Od sredine 1992. do marta 1995. profesionalni je član Predsjedništva Socijaldemokratske partije BiH.

Doktorirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu gdje je predavao Opću politologiju i Historiju socijalne i političke misli u BiH. Bio je član redakcije i predsjednik savjeta časopisa Lica, te član redakcija časopisa Sveske i Značenja. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa Socijaldemokrat i Godišnjaka BZK Preporod.

Kemal Čustović, sarajevski neurohirurg

U Sarajevu je u nedjelju, 4. februara 2024. godine u 87. godini preminuo ugledni sarajevski neurohirurg prof. dr. Kemal Čustović.

Akademsku karijeru započeo je kao asistent na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Svoj doktorat odbranio je 1988. godine, a tokom radnog vijeka bio je i šef Odjeljenja za intenzivnu jedinicu neurohirurgije.

Tokom godina rada usavršavao se u regionalnim centrima i u inostranstvu. Tokom opsade Sarajeva, pored rada na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, pomagao je i u zbrinjavanju neurohirurških pacijenata u Općoj bolnici "Prim. dr Abdulah Nakaš". 2005. godine povodom 110 godina KCUS-a primio je priznjanje za poseban doprinos unapređenju hirurgije.

Enes Duraković, profesor

Prof. dr. Enes Duraković preminuo je u ponedjeljak, 5. februara u 77. godini u Sarajevu.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je završio i Postidplomski studij. Doktorirao je na istom fakultetu na kojem je do odlaska u penziju 2012. godine bio redovni profesor na Odsjeku za književnost naroda Bosne i Hercegovine.

Bio je jedan od obnovitelja KDM Preporod, član Izvršnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, predsjedavajući plenarne sjednice Prvog bošnjaškog sabora, zamjenik, a potom ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Bosne i Hercegovine.

Bio je urednik časopisa Lica, Život i Pregled, urednik u izdavačkim kućama Preporod, Alef i Sarajevo - Publishing, član redakcionog odbora u I.K. Svjetlost i Veselin Masleša.

Momčilo Momo Dragićević, novinar i humorista

Momčilo Momo Dragićević preminuo je 6. februara u 85. godini života nakon duže bolesti.

Momčilo Momo Dragićević je čitav svoj radni vijek proveo na nekadašnjem Radio Sarajevu, Radiju Bosne i Hercegovine.

Bio je istrajan u posvećenosti novinarstvu i satiri, za koje je primio brojne nagrade. Bio je član Predsjedništva Kruga 99, do kraja života posvećen Bosni i Hercegovini i svim njenim ljudima.

Mirsad Bećirbašić, bosanskohercegovački književnik

Bosanskohercegovački pjesnik, prozni pisac i prevodilac sa francuskog jezika Mirsad Bećirbašić, rođen 3. juli 1952. u Sarajevu umro je u nedjelju, 11. februara 2024. godine u Tuzli.

Pisao je poeziju, prozu i prevodio djela sa francuskog jezika. Preveo je roman Mali princ Antoine de Saint-Exupérya i izabrane pjesme Barbara Jacques Préverta.

Za mlade je objavio pjesme Naušnice od trešanja, Škrinja, Škola baleta, Sunce na rolama, Druga ljubav, Bajka o ljiljanu, Svilena ajkula, Kad pođoh ja na Bentbašu, bajke Kako ja želim, kako ja hoću, Kako su se zavoljeli Baka Roga i Djeda Mraz te poemu Ljiljan, cvijet cvjetova. Pjesme iz njegove knjige Sunce na rolama poslužile su kao libreto za istoimenu rock operu koja je premijerno izvedena 1988. godine.

Lidumil Braco Alikalfić, poznati sarajevski arhitekt, jedan od tvoraca Zetre

Poznati sarajevski arhitekt, jedan od projektanata simbola grada, dvorane Zetra, Lidumil Braco Alikalfić preminuo je 22. februara u Sarajevu u 86. godini.

Dobitnik je Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva (1986.), Nagrade 25. maj – najveće priznanje u oblasti fizičke kulture SRBiH i Medalje rada preduzeća Unioninvest.

Osim što je upamćen kao jedan od projektanata Zetre, zajedno sa Dušanom Đapom, Alikalfić je za svoj dugogodišnji rad i brojna djela koja je stvorio nagrađen brojnim društvenim priznanjima.

Ivan Markešić, sociolog, leksikograf i političar

U zagrebačkoj bolnici Sveti Duh, nakon duge i teške bolesti, 6. marta u 71. godini života preminuo je cijenjeni sociolog religije i leksikograf akademik Ivan Markešić.

Dr. Markešić je bio jedan od najcjenjenijih sociologa religije na našim prostorima. Objavio je šest knjiga, više od 40 znanstvenih radova. S njemačkoga na hrvatski jezik preveo je šest knjiga i jednu s hrvatskoga na njemački jezik.

U martu 2019. godine promoviran je u redovitog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, u području društvenih znanosti, polju sociologije.

Pane Škrbić, čovjek čiji projekti često postavljali BiH u žižu regionalne javnosti

Pane Škrbić, dugogodišnji javni i društveni radnik Zenice preminuo je u nedjelju, 10. marta, nakon teške bolesti.

U ratnim godinama uveliko je pomagao rad humanitarnih organizacija, a pogotovo djeci kojima je rat zaustavio djetinjstvo. Nakon rata, Pane je poznat po nekoliko projekata, koji su Zenicu pozicionirali na balkanskoj, a nerijetko i evropskoj biznis, menadžerskoj i sportskoj sceni. Sve to je bilo rezultat dvomjesečne studijske posjete delegacije privrednika BIH SAD-u, u kojoj je bio Škrbić, koji je tada vidio pravce u kojima se treba kretati biznis u ovom području.

Duško Mandić, sarajevski Elvis Presley

Duško Mandić, kojeg su u Sarajevu svi prepoznavali po nadimku Elvis Presley, preminuo je 12. marta u 76. godini.

Rođen je u porodici sa četvero djece 29. maja 1947. u Jeftanovića palati u Sarajevu, u Titovoj ulici.

Duško je na početku svoje muzičke karijere bio opčinjen Elvisom Presleyem. Prije rata, sva sarajevska raja je znala Duška Elvisa i voljela ga je, jer je Duško, garderobom i frizurom, pokušavao imitirati Elvisa.

Abdulah Sidran, istinski kulturni ambasador Sarajeva i Bosne i Hercegovine

Bosanskohercegovački pjesnik, pisac i scenarist Abdulah Sidran preminuo je 23. marta, u 80. godini života.

Uređivao je omladinske listove i časopise, predavačke tribine. Do aprila 1992. bio je zaposlen na RTV Sarajevo, kao 'vodeći dramaturg'.

U književnosti se javio šezdesetih godina, pjesmama i prozom, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju 'šezdesetosmaškom'. Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je književnim i društvenim priznanjima (Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, Godišnja nagrada Izdavačkog preduzeća Svjetlost, Zmajeva nagrada).

U ratu objavljena, knjiga njegove poezije Sarajevski tabut nagrađena je priznanjem, Nagradom slobode, PEN-centra Francuske.

Izbori iz njegove poezije, u prevodu na njemački, francuski, italijanski, objavljeni u Austriji, Francuskoj, Italiji (Insel bin ich, im Herzen der Welt, Cercueil de Sarajevo, La bara di Sarajevo). Za italijansko, dvojezično, izdanje, dobio nagradu 'Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo'.

Scenarista je filmova Sjećaš li se Dolly Bell?, Otac na službenom putu, reditelja Emira Kusturice, te Kuduz Ademira Kenovića.

Bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH i majstorski kandidat u šahu.

Muhamed Braco Džemidžić, novinar

Novinar, urednik, borac za ljudska i prava novinara Muhamed Braco Džemidžić preminuo je u četvrtak, 11. aprila 2024. u Sarajevu u 73. godini.

Džemidžić je radio u brojnim bh. medijima (Oslobođenje, Svijet, Nedjelja...), a dugi niz godina radio je u Helsinškom odboru za ljudska prava BiH gdje se posebno bavio pitanjima kršenja prava novinara i medija.

Dževad Jahić, istaknuti bh. lingvist

Istaknuti bosanskohercegovački lingvist Dževad Jahić preminuo je 21. aprila u 76. godini.

Radio je u Institutu za jezik i književnost u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu radi od 1975. Godine 1983. biran je za docenta, 1989. za vanrednog, a 2002. za redovnog profesora na predmetima Historijska gramatika i Historija bosanskoga književnog jezika. Od 1989. do 1993. bio je lektor i predavač srpskohrvatskog jezika i jugoslavenskih književnosti na Katedri slavenskih jezika Filološkog fakulteta Moskovskog državnog univerziteta.

Područja Jahićevog naučnog djelovanja bila su dijalektologija, historija jezika, sociolingvistika, iz kojih je objavio veći broj radova u naučnim časopisima (Južnoslovenski filolog, Zbornik za filologiju i lingvistiku, Slavjanskoje slavjanovedenije, Pregled, Sveske Instituta za proučavanje nacionalnih odnosa). Bio je Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

Osim naučnog, bavio se i književnim radom te objavio je više zbirki pjesama.

Milutin Stojčević, doajen bh. fotografije i dugogodišnji fotoreporter

U Sarajevu je 24. aprila u 78. godini preminuo Milutin Stojčević, doajen bh. fotografije i dugogodišnji fotoreporter Slobodne Bosne.

Milutin Stojčević radio je za Slobodnu Bosnu dugi niz godina. Kroz svoj fotoobjektiv svjedočio je svim važnim događajima u postratnoj Bosni i Hercegovini, vrijedno bilježeći aktuelna zbivanja i ličnosti.

Svoje radove predstavljao je i na brojnim izložbama.

Dževad Šabanagić, prva violina Sarajevske filharmonije

Dževad Šabanagić, dugogodišnji violinista, koncertmajstor Sarajevske filharmonije i muzički pedagog, preminuo je u petak, 10. maja u Sarajevu u 79. godini.

Kao jedan od najaktivnijih umjetnika u Sarajevu pod opsadom, Dževad Šabanagić je dao neizmjeran doprinos očuvanju kulturnog života grada u teškim uslovima ratne destrukcije. U periodu od 1992. do 1995. sa Sarajevskim gudačkim kvartetom održao je preko 100 koncerata u Sarajevu i oko 50 na ratnim turnejama u inostranstvu, aktivno je koncertirao sa Sarajevskim baroknim trijom, a značajan je i Šabanagićev angažman u obnovi rada Sarajevske filharmonije u kojoj je u poslijeratnom periodu postao koncertmajstor. 

Faik Lačević, jedan od osnivača Sarajevo Big Banda

Faik Lačević, jedan od osnivača i producent Sarajevo Big Banda, preminuo je 23. maja u 73. godini.

Faik je u orkestru Muzičke produkcije BHRT proveo preko dvije decenije, do 2014. godine kada je otišao u zasluženu penziju.

Bio je jedan od osnivača i producent Sarajevo Big Banda, te je sarađivao sa brojnim imenima regionalne muzičke scene.

Muradif Brkić Mufta, čovjek koji je otkrio Dinu Merlina

Legendarni muzički producent i nekadašnji direktor "Sarajevodiska" Muradif Brkić - Mufta umro je u nedjelju, 26. maja, u Sarajevu u 76. godini, potvrdila je porodica.

Bivši suprug Hanke Paldum, bio je veliko ime u svijetu show businessa te je zaslužan za karijere velikih zvijezda naše muzičke scene, među kojima su, pored Paldum, svakako Šerif Konjević, ali i ime Edina Dervišhalidovića, poznatijeg kao Dino Merlin.

Elvedin Begić, bivši predsjednik NSBiH

Elvedin Begić (64) nekadašni predsjednik Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine preminuo je u petak, 31. maja 2024. godine.

Posebno je zaslužan i za izgradnju Trening centra Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine u Zenici, ali i novu modernu administrativnu zgradu državnog Saveza sa sjedištem u Sarajevu. U mandatu Elvedina Begića reprezentacija BiH je uspjela izboriti jedini plasman na veliko takmičenje - Svjetsko prvenstvo 2014. u Brazilu.

Haris Burina, glumac

Bosanskohercegovački filmski i pozorišni glumac Haris Burina preminuo je, nakon teške bolesti, 4. juna u 61. godini u Kantonalnoj bolnici Zenica.

Burina je rođen 1963. u Zenici, a 1982. godine upisao se na Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek za glumu, kao dio druge generacije.

Već u toku studija ostvaruje neke od zapaženih uloga u teatru i na filmu: Audicija, Tetovirano pozorište, Otac na službenom putu, Kuduz. Nekoliko godina živio je u Francuskoj te osnovao pozorište "La Fenetre" ("Prozor"), u kojem je nastala i njegova predstava Ptice Sarajeva.

Nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu nastavlja rad u pozorištu, filmu i na televiziji. Zapažene su njegove uloge u filmovima Go West u režiji Ahmeda Imamovića te Nafaka režisera Jasmina Durakovića.

Snježana Mulić-Softić, novinarka

U Sarajevu je 8. jula preminula Snježana Mulić-Softić, ugledna bosanskohercegovačka književnica i novinarka.

Radila je kao urednica u magazinu BH Dani, u listu Slobodna Bosna, na TV Hayat, jedno vrijeme kao glasnogovonica Bosna Bank International, te na poziciji urednice na portalu Al Jazeera Balkans.

Bila je kolumnistica mnogih domaćih i inostranih medija. Uvrštena je u više antologija bosanskohercegovačke proze.

Autorica je dva dokumentarna filma: Pismo preporučeno srcem je dokumentarni film o životu za vrijeme opsade u općini Novi grad Sarajevo (film ima i francusku verziju i pirkazan je u Francuskoj), dok dokumentarno-igrani film Jetimi (Mebius film) govori o djeci iz miješanog braka u ratu u Sarajevu.

Autorica je nagrađene zbirke priča Sanduk po mjeri i romana Povratak, te knjige Sto dana tavana.

Husein Oručević, veliki svjetionik Mostara

Bosanskohercegovački novinar, kulturni i društveni aktivist Husein Oručević preminuo je 20. juna u 55. godini života u Poljskoj gdje je bio na liječenju od teške bolesti.

Husein Oručević bio je bosanskohercegovački novinar, kulturni i društveni aktivist, te počasni konzul Republike Poljske u Mostaru. Kao aktivist u civilnom sektoru, angažirao se na pitanjima lokalnih politika, borbe protiv korupcije i izgradnje institucija.

Radio je kao novinar, između ostalog, na Radiju Kielce u Poljskoj i BH radiju. Od 2022. bio je na dužnosti direktora Omladinskog kulturnog centra "Abrašević" te počasnog konzula Republike Poljske u Mostaru.

Junuz Čabaravdić, estradni umjetnik

Junuz Čabaravdić, estradni umjetnik, bosanski interpretator sevdaha i starogradskih pjesama, rođen 21. juna 1936. godine u Visokom (Bosna i Hercegovina), iznenada je preminuo u srijedu, 3. jula, u Trpnju (Hrvatska) u 89. godini života.

Slobodno ga se može uvrstiti u onu pjevačku sevdah generaciju Zaima Imamovića, Safeta Isovića i ostalih, te sjajnih harmonikaša i kompozitora Ismeta Alajbegovića Šerbe i braće Jovica i Ratomir Petković.

Žarko Papić, politički i ekonomski analitičar

Dugogodišnji politički i ekonomski analitičar i profesor Žarko Papić, preminuo je 23. jula u Sarajevu u 77. godini.

Od 1996. godine do smrti bio je direktor NVO Inicijative za bolju i humaniju inkluziju Sarajevo. Dobitnik je brojnih nagrada, uključujući i Specijalnu nagradu UNDP-a za studiju Milenijumski razvojni ciljevi u BiH.

Od 1992. godine Papić je objavio kao autor, urednik i koautor 36 knjiga i 75 članaka u brojnim listovima, uključujući francuski Le Monde i španski El Pais.

Irfan Ajanović, jedan od osnivača SDA

U Sarajevu je 6. augusta u 82. godini preminuo Irfan Ajanović, nekadašnji potpredsjednik Savezne Skupštine SFRJ, dugogodišnji parlamentarac i jedan od osnivača Stranke demokratske akcije (SDA).

Početkom devedesetih godina, Ajanović se pridružio SDA i učestvovao u Osnivačkoj skupštini ove stranke. U februaru 1991. godine izabran je za potpredsjednika Saveznog parlamenta Skupštine SFRJ. Tokom ratnih godina, bio je član Republičke skupštine Bosne i Hercegovine.

Nakon rata, Irfan Ajanović se ponovo posvetio politici i aktivno je radio u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine do 2014. godine.

Ifet Filipović, ljekar i humanista

Doktor Ifet Filipović, ljekar, internista, humana osoba i sin rahmetli akademika Muhameda Filipovića, preminuo je 16. augusta u 69. godini u Sarajevu.

Kako je na društvenim mrežama napisao legendarni sarajevski ljekar i heroj u bijelom, ratni direktor sarajevske Opće (Vojne) bolnice, Bakir Nakaš, dr. Filipović preminuo je iznenada.

"Bio je jedan od prvih, mladih ljekara kojeg smo primili u tadašnju Državnu bolnicu Sarajevo u kojoj je započeo raditi kao mladi, tek diplomirani ljekar i bio nam je od velike koristi. Zanimala ga je interna medicina pa je sa kolegama, šefom odjeljenja, dr. Jaroslavom Sudjijem, dr. Ibrahimom Gavrankapetanovićem, dr. Hajrom Bašićem i dr. Draganom Stevanovićem nastojao prikupiti što vise znanja iz ove oblasti.

Vrijeme je prolazilo, a dr. Ifet Filipović sve više se okretao prema Klinici za kardiologiju Kliničkog centra univerzitata u Sarajevu na koju je prešao uz saglasnost tadašnjeg menadzmenta Državne bolnice Sarajevo", napisao je Nakaš, te dodao kako će dr. Filipović u njegovom sjećanju ostati "kao vrijedan ljekar kojeg je zanimalo obrazovanje i želja da pomogne njegovim pacijentima".

Slavko Pervan, koreograf

Plesač, koreograf i baletni pedagog Slavko Pervan preminuo je 5. augusta u 88. godini života.

Istaknuti baletni umjetnik pojavio se u više od 2.000 predstava kako na pozornici, tako i pred televizijskim kamerama, sa više od 40 značajnih solističkih uloga klasičnog baletnog repretoara.

Njegov bogat koreografski opus obuhvata i brojne baletne izvedbe te jednistvene projekte kao što je poznati mjuzikl Kosa koji je postavljen u opkoljenom Sarajevu 1992. godine, kao i veliki spektakli na otvorenom, poput proslave Dana mladosti od 1977. do 1981. godine i veličanstvenog otvaranja i zatvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu.

Mustafa Borović, novinar

Dugogodišnji novinar, publicista, urednik u Federalnoj novinskoj agenciji (FENA) Mustafa Borović preminuo je 21. augusta u Sarajevu u 67. godini života.

Novinarstvom se profesionalno bavi od aprila 1981. godine, radeći u listu Fočanske novine i Radio Foči, a potom je bio novinar, glavni urednik i direktor regionalnog lista Drinske novosti u Goraždu. Deset godina bio je dopisnik sarajevskih Večernjih novina iz jugoistočne Bosne.

Kao ratni reporter obišao je većinu ratišta u zoni odgovornosti Armije BiH. Dio tih zapisa iz rata sadržan je u nekoliko autorskih i biografskih knjiga.

Omer Nakičević, profesor

Profesor Omer Nakičević je umro 23. augusta u 98. godini života.

Magistarski rad pod naslovom Šejh Hasan Kafi Pruščak - pionir arapsko-islamskih znanosti u BiH odbranio je na Fakultetu za književnost Kairskog univerziteta 1968. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom Arapsko-islamske znanosti u BiH i glavne škole od XV do XVII vijeka (Sarajevo, Mostar, Prusac) odbranio je na Filološkom fakultetu u Beogradu 1981. godine.

Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu radio je od 1982. godine, i bio je profesor emeritus na Katedri za hadis. Bio je dekan Fakulteta od 1987. do 1990. godine, te od 1993. do 2000. godine. Bio je vrsni prevodilac značajnih djela sa arapskog jezika.

Enver Mandžić, istaknuti akademik, profesor iz oblasti rudarstva i geologije

Akademik iz Tuzle Enver Mandžić preminuo je 3. septembra u 81. godini života, nakon teške bolesti.

Akademik Enver Mandžić rođen je 2. marta 1944. godine u Tuzli. U rodnom gradu završio je osnovnu, srednju školu te Rudarski fakultet 1967. godine. U oblasti rudarstva i geologije doktorirao je u Beogradu.

Iza sebe je ostavio 161 objavljen naučni i tehnički rad o različitim temama iz mehanike tla i stijena i inženjerske geologije Posljednjih godina života je bio posvećen Galeriji Mandžić, u kojoj je sakupio hiljade artefakta.

Slavo Kukić, istaknuti sociolog i profesor

Doktor socioloških nauka i profesor Akademik Slavo Kukić preminuo je u subotu, 7. septembra 2024. godine.

Slavo Kukić je bio autor 18 knjiga - sedam udžbenika za srednje škole i fakultete, te 11 studija posvećenih analizi bh. društva i države. Autor je više od 100 naučnih radova.

Radni vijek započeo je 1977. godine kao stručni suradnik u SO-e Posušje, potom kao rukovoditelj Marksističkog centra, a od 1980 godine je u obrazovanju – srednjem, a potom visokom. U Srednjoškolskom centru u Posušju je radio kao profesor, a zatim i kao direktor.

Sredinom 1987. godine je izabran na funkciju predsjednika Izvršnog odbora SO-e Posušje, a nakon toga, 1992. godine odlazi na Ekonomski fakultet u Mostaru, na kojem je u radnom odnosu bio do smrti.

Nastavu iz Sociologije, Metodologije, Ponašanja potrošača, ali i srodnih disciplina, izvodi na dodiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima više fakulteta u BiH i regiji – Agronomskom, Filozofskom, Medicinskom, te Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru, Ekonomskom i Pravnom fakultetu Sveučilišta u Tuzli, Fakultetu političkih nauka i Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, Filozofskom, Politehničkom, Fakultetu zdravstvenih studija i Ekonomskom fakultetu u Zenici, Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu Sveučilišta u Dubrovniku, Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, Doktorskoj školi Sveučilišta u Osijeku...

Kao ekspert Europske komisije je, prethodnih petnaestak godina, angažiran i na pitanjima razvoja lokalne samouprave, a čitav radni vijek angažiran je i u društvenom i gospodarskom životu BiH. Godine 2011. je bio i mandatar za predsjedavajućeg Vijeće ministara BiH.

Za dopisnog člana Akademije nauke i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran 2012. godine, a za redovitog člana (akademika) 2018. godine.

Često je pisao za portal Radiosarajevo.ba, gdje je davao svoje aktuelne komentare na brojna politička zbivanja u našoj zemlji.

Elma Kučukalić-Selimović, bivša šefica Klinike za nuklearnu medicinu na KCUS

Profesorica doktorica Elma Kučukalić-Selimović, bivša šefica Klinike za nuklearnu medicinu Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo, preminula je 16. septembra u Sarajevu u 70. godini.

Kučukalić-Selimović je bila jedan od najvećih stručnjakinja za endokrinologiju u našoj zemlji, a u svojoj bogatoj ljekarskoj karijeri, pored dugogodišnjeg rada s pacijentima, izdala je i monografiju Osteoporoza - dijagnostika, prevencija i liječenje.

Muhamed Šačiragić, bivši direktor Centrotransa

Bivši direktor Centrotransa Muhamed Šaćiragić preminuo je 15. septembra u Sarajevu u 75. godini.

Muhamed je svoj radni vijek, od skoro 50 godina, proveo u kompaniji Centrotrans. Bio je veliki vizionar i ključna figura u razvoju i obnovi ratom porušenog Centrotransa. Zajedno sa saradnicima, nakon rata, postupno je obnavljao vozni park i osigurao brojna radna mjesta te postavio temelje za dostignuće Centrotransa kako danas funkcionira. Od momenta penzioniranja uspješno je obnašao funkciju predsjednika Nadzornog odbora.

Nermin Ibrulj, čuvar vremena koji je spašavao knjige iz zapaljene Vijećnice

U utorak 17. septembra preminuo je Nermin Ibrulj (57) nekadašnji uposlenik Nacionalne univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine.

Ibrulj je jedan od heroja koji su spašavali knjige iz Vijećnice koja je zapaljena 25. augusta 1992. godine u jednom od najvećih činova barbarstva u Evropi.

Nakon rata, Ibrulj je karijeru posvetio spašavanju blaga Bosne i Hercegovine, pa se bavio restauracijom knjiga koje su se uspjele spasiti u noći kada je izgorjela Vijećnica.

Alma Suljević, umjetnica

U Sarajevu je 20. septembra preminula Alma Suljević, savremena bosanskohercegovačka umjetnica i profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Njene izložbe su upečatljive, a neke od njih su Omaž Vanji Radauš, instalacija od hrane iz humanitame pomoci, UNHCR, galerija Paleta (1993), Kentauromahija, kinetička skulptura na tramvajskoj stanici, Sarajevo (1994), Passage Europe, Svete ratnice (2004), Bujrum, izvolite!, preformans, XV Women Art Festival/ Woman's place (2006), Kentauromahia Re/Born, kinetička skulptura u javnom prostoru, Galerija savremene umjetnosti, Brodac, galerijski projekt Mak Hubjer (2019).

Alma Suljević je bila dobitnica više nagrada i priznanja za svoj umjetnički rad i angažman, uključujući: Prvu nagradu na izložbi Collegium Artisticum , Područje skulpture (1992), Prvu nagradu na izložbi Collegium Artisticum , Oblast savremenih medija (2001), Grand Prix na izložbi Collegium Artisticum (2003.), Nominacija za kolektivnu Nobelovu nagradu za mir - za umjetnički rad na podizanju svijesti domaće i međunarodne javnosti o postojanju neposredne opasnosti od mina u Bosni i Hercegovini, kao i aktivno učešće u uklanjanje mina (Ženeva, Švicarska, 2005.).

Goran Simić, pjesnik

U Sarajevu je 29. septembra preminuo pjesnik Goran Simić.

Najveći dio života proveo je u Sarajevu, gdje je u statusu profesionalnog pisca radio kao glavni urednik časopisa Lica, te kao pokretač knjižara Valter i Renesansa. Od 1996. godine živio na relaciji Sarajevo – Toronto (Kanada), gdje je djelovao kao gostujući pisac na Massey koledžu, Guelph univerzitetu, Banff centru za umjetnost i Edmonton univerzitetu.

Njegova Zbirka poezije Sunrise in The Eyes of The Snowmen (Svitanje u očima Snješka Bijelića) proglašena je za najbolju knjigu 2012. godine u Kanadi. Nagrađena zbirka napisana je na engleskom jeziku.

Ovu prestižnu nagradu dodjeljuje Udruženje Kanadskih pisaca (CAA) koje predstavlja najznačajniju profesionalnu književnu organizaciju u Kanadi. Među dosadašnjim laureatima su i Leonard Cohen, Michael Ondaatie, Margaret Atwood... Ono što je posebno značajno jeste činjenica da je ovo bio prvi slučaj u historiji ove institucije da je navedena nagrada dodijeljena autoru sa drugog govornog i kulturnog prostora. 

Simić je tvorac libreta za prvu Sevdah operu, a njegova drama za djecu Bajka o Sarajevu na sceni Pozorišta mladih u Sarajevu izvodila se preko 16 godina. 

Paul Lowe, fotograf koji je dokumentovao opsadu Sarajeva

Britanski fotograf Paul Lowe preminuo je 14. oktobra u 61. godini u Los Angelesu.

Paul Lowe je bio jedan od ratnih reportera koji su stigli u Sarajevo tokom opsade, gdje je ostao sve do 1996. godine, dokumentirajući svakodnevni život stanovnika grada i njihove borbe za preživljavanje u izuzetno teškim uvjetima. Njegovi radovi obuhvatali su važne historijske trenutke, uključujući pad Berlinskog zida, puštanje Nelsona Mandele, glad u Africi, kao i rat u bivšoj Jugoslaviji i raspad Groznija.

Njegova knjiga Bosanci, koja dokumentira 10 godina ratnog i poslijeratnog stanja u Bosni, objavljena je u aprilu 2005. godine. Lowe je bio poznat po svom istraživačkom interesu u fotografiji sukoba i objavio je brojne knjige tokom svoje karijere.

Vejsil Vesko Kadić, prvi direktor Kinoteke BiH

Montažer, filmski i TV režiser, filmski kritičar i teoretičar filma Vejsil Vesko Kadić preminuo je u ponedjeljak, 28. oktobra u 80. godini života.

Na bivšoj TV Sarajevo radio kao filmski montažer, redatelj, a nakon rata bio je urednik redakcije Filmskog programa FTVBiH, te režirao TV dramu IZA 22 (2002). Od 1994. do 2002. godine obnašao funkciju direktora Kinoteke Bosne i Hercegovine.

Filmskom, a nešto kasnije i TV kritikom, bavi se od 1968. godine, a 1972. godine postaje član redakcije sarajevskog filmskog časopisa Sineast. Eseje, studije, filmske prikaze i kritike, objavljivao u slovenačkom Ekranu, beogradskom YU filmu Danas, kao i u sarajevskim časopisima i dnevnim novinama: Odjek, Lica, Naši dani, Spektar, Svijet, Nedelja, Oslobođenje, Večernje novine. Od 1994. godine povremeno pisao za Oslobođenje (KUN), te za sarajevski portal Filmofil, gdje objavljuje eseje iz rukopisa knjige u pripremi – Memoari jednog filmofila.

Dragan Bijedić, ugledni arhitekta i sin velikana Džemala Džeme Bijedića

Dragan Bijedić, ugledni bosanskohercegovački arhitekta i sin Džemala Džeme Bijedića, velikana, jednog od najomiljenijih bh. političara ikada tragično stradalog predsjednika Saveznog izvršnog vijeća (SIV), preminuo je 29. oktobra u Neumu.

Bijedić je, uz ostalo, bio arhitekta mostarske "Staklene banke" u Mostaru i "Papagajke" u Sarajevu.

Sin Dragana Bijedića, Džemal Bijedić, koji je rođen 1978. godine, dobio je ime po svojem velikom djedu, koji je poginuo u avionskoj nesreći prilikom udara u planinu Inač kod Kreševa 18. januara 1977. godine.

U ovoj nesreći je stradala i Razija, Džemina supruga i majka Dragana Bijedića, te članovi kabineta i posada.

Ismet efendija Spahić, bivši zamjenik reisul-uleme

Hafiz Ismet-ef. Spahić, bivši zamjenik reisul-uleme, dugogodišnji profesor Gazi Husrev-begove medrese i hatib Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu, preminuo je 8. novembra u 84. godini.

Dobitnik je "Plakete Grada Sarajeva" i brojnih drugih priznanja, među kojima je priznanje za njegov doprinos u radu i afirmaciji učenja hifza u našoj zemlji.

Hafiz Ismet-ef. Spahić je rođen 1940. godine u Puhovcu kod Zenice, a Gazi Husrev-begovu medresu je završio 1959. godine u Sarajevu.

Bio je profesor kiraeta u Gazi Husrev-begovoj medresi od 1978. godine, a časnu titulu hafiza je stekao 1980. godine. Za zamjenika reisu-l-uleme izabran je 1993. godine. Na mjesto vršioca dužnosti direktora Gazi Husrev-begove medrese postavljen je 1998. godine.

Objavljivao je tekstove vjerskog sadržaja u IIN Preporod i drugim glasilima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Autor je knjige hutbi u izdanju El-Kalema.

Neal Bijedić, arhitektica

Samo 20 dana nakon supruga Dragana Bijedića, uglednog bosanskohercegovačkog arhitekte i sina Džemala Džeme Bijedića, velikana, jednog od najomiljenijih bh. političara ikada, tragično stradalog predsjednika Saveznog izvršnog vijeća (SIV), u Sarajevu je 17. novembra u 76. godini umrla i dr. Neal (Sulejmana) Bijedić, Draganova supruga.

Gospođa Neal Bijedić bila je profesorica tehničkih nauka. Promovirana je 2009. godine u zvanje docentice za nastavne predmete Elementi visokogradnje, Osnovi građevinarstva i Građevinska fizika na Građevinskom fakultetu u Sarajevu. Pet godina ranije magistrirala je na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu.

Vildan Bijedić, stručnjak interne medicine i hematologije

Stručnjak interne medicine i hematologije Vildan Bijedić preminuo je 1. decembra u 73. godini.

Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a Internu medicinu je specijalizirao 1986. godine u Sarajevu. Subspecijalizaciju iz hematologije je završio 1989. godine u Zagrebu.

Magistrirao je na polju hematologije o temi Varijacije u manifestaciji bolesti i preživljavanje bolesnika oboljelih od leukemije u Sarajevu 2007. godine. Obnašao je funkciju šefa Klinike za hematologiju kojom je uspješno upravljao do penzionisanja 2017. godine.

Jasna Bašić, glumica

Glumica i dramska umjetnica Jasna Bašić preminula je 14. decembra u 75. godini.

Glumačku karijeru započela je u Narodnom kazalištu Osijek.

Od 1978. do 2004. kao članica ansambla Bosanskog narodnog pozorišta Zenica ostvarila je uloge u brojnim predstavama kao što su: Ubi ili poljubi, Ženski razgovori, One i on, Pokondirena tikva, Švabica, Raška zemlja rascija, Kozara, Psi, Namćor, Žensko pitanje, Neko vrijeme u Salzburgu, Sama sam večeras, Hotel Slobodan promet, Kokoška Enči preleće Atlantik, Žena, ljubav, brak, Dječija bolest: Otac na službenom putu, Pljusak, Državni lopov, Putujuće pozorište Šopalović, Luda kuća, Ožalošćena porodica, Nije bila peta, bila je deveta, Dnevnik Ane Frank i druge.