Aleš Kurt: Ovo je tek početak!

Cijenjeni reditelj Aleš Kurt jedan je od aktivnih učesnika demonstracija u Sarajevu, koje je ocijenio kao klasnu borbu radničke i demolirane srednje klase i zapravo svih građana koji ne pripadaju majušnoj eliti. 

''Građani naše zemlje su bili previše trpeljivi. Durali su do besmisla. Vjerujem da većina njih nije bila u stanju povjerovati u to da političari koji su na vlasti mogu pokazati takve sklonosti ka zlu, takvu žudnju za moći, takvo nepoštovanje prava slabih i takvu želju za potčinjavanjem najugroženijih građana. Kao što veliki broj ljudi nije vjerovao 1992. da će početi rat'', istaknuo je Kurt za Avaz.ba i iskazao nadu da će se demonstracijama pridružiti što više mladih ljudi, jer oni su čuvari budućnosti. 

Vladajućoj eliti, koja već 20 godina uživa u bogatstvu dok je svoje građane dovela na rub egzistencije, poručuje da vrate nezakonito stečena sredstva i da odmore na smetljištu historije. Smatra da je huliganima nazivati one koji su iznevjereni, obespravljeni i gladni zapravo dječija bolest demokratije u pelenama. 

Podcrtava da postoji jedan način za definiranje stvarnog značenja razlike između demokratije i fašizma. Pa je tako demokratija sistem koji stvara ekonomske, političke i kulturne uvjete za pun razvoj pojedinca, dok je fašizam sistem koji, bez obzira na to pod kojim je imenom, podvrgava čovjeka tuđim ciljevima.   

''Treba saslušati narod da bismo vidjeli gdje se u ovom trenutku stvarno nalazimo'', naglašava Kurt. 

Mišljenja je da su demonstracije već donijele bolja vremena jer se u ljudima probudila nada.

''Mislim da je ovo tek početak. Vrlo važni ciljevi se tiču MMF-a, Evropske unije, Svjetske banke i ostalih generatora kriza. Ekonomske krize nisu slučajnost, ponavljaju se s izvjesnom pravilnošću. Definiranje otpora ovim moćnicima i njihovoj volji je suštinska stvar za stvaranje pravednijeg društva. Mala zemlja kao Island je pokazala u samo dvije godine da se to može'', dodao je naš sagovornik. 

''Ko god nešto zna o protestima u zemljama zapadne Evrope, naprimjer, zna da to ne funkcionira bez racionalnog gnjeva i sukoba s instrumentima vlasti. Sloboda je medicinski problem kojeg se povremeno jednako boje i privilegirani i potlačeni'', pojasnio je Kurt.