Ajna Zatrić, autorica Urbanog Kalendara

Ukoliko ste za šestoaprilski ponedjeljak prošetali gradom, zasigurno ste primjetili zanimljivu izložbu u izlogu prodavnice Sarajevo tekstila, prekoputa Ekonomskog fakulteta. Privukao vas je diplomski rad, pod nazivom Urbani Kalendar, mlade umjetnice Ajne Zatrić.

Ajna je diplomirala 11. marta, na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu pod vodstvom, kako kaže „sjajnih mentora i izuzetnih osoba“, profesora Bojana Hadžihalilovića i profesora Fehima Hadžimuhamedovića. Ajna je u post-gimnazijskom bunilu upisala medicinu, ali je nakon uspješno završene prve godine studija, na našu sreću, shvatila da to nije za nju. Potom, je upisala Akademiju lepih umjetnosti u Beogradu (odsijek grafički dizajn), da bi se 2005. godine prebacila u Sarajevo.

Ajna je svojim diplomskim radom, oduševila mnoge i predstavila svoju ideju o Sarajevu.



Inspiracija za Urbani Kalendar? Kako si nadošla na ideju?
Projekat je krenuo od ideje da je izgled jednog grada autoportret ljudi koji žive u njemu. Sarajevo je kreativno hiperaktivna sredina koja u svom urbanom pejzažu nema izraza savremene kreativne svesti.

Na čemu počiva savremeni identitet grada Sarajeva, kao kreativno vitalne i samosvjesne sredine?
Želja da se pruži odgovor na navedeno pitanje, kao i prilika da objasnim ono sto osećam prema ovom gradu proizvele su ‘Urbani Kalendar grada Sarajeva’.

Da li ćeš pokušati realizirati ideje iz Urbanog Kalendara? Šta bi po tvom mišljenju, realizacija značila za Sarajevo?
Ideje su velikim delom nastale iz entuzijazma da bi u gradu mogle postojati stvarno. Moja je neizmerna čast, da sam imala prilike učestvovati u obeležavanju upravo ovog dana (6.aprila) i smatram da nije postojao prikladniji datum za premijerno pokazivanje rada koji je posvećen gradu Sarajevu. Zahvalila bih Gradskoj upravi koja je to prepoznala i koja mi je omogućila da budem deo ove manifestacije.

S obzirom na pozitivnu reakciju građana koja je prevazišla sva moja očekivanja, volela bih da je ova izložba početak realizacije rada u gradu.

Rad se sastoji iz 12 ideja - poruka postavljenih na pažljivo odabranim lokacijama po gradu. Imaju za zadatak da nas uspore na našim tvrdoglavim rutiniranim putanjama, da artikulišu mjesto i vrijeme nanovo. Imaju za zadatak da naprave pauzu ili prekid u uobičajenom nizu sekvenci gradskih događaja, da 'probude' pješaka i naprave novi kontekst u kome će on osvježiti pogled na grad i svoju ulogu u istom. Urbani Kaledar, želi objediniti građane ovog grada pod sistemom vrijednosti koji preporučuje, i dati uporište novom sistemu vrijednosti u koji ce građani imati povjerenja i sa kojim će se moći identifikovati.

Koliko i šta street, odnosno public art govori o jednom gradu?

Public Art je sigurno bitan i najodgovorniji atribut onoga što ćemo u doživljaju jednog grada opisati kao njegov genius loci. Moj rad je po svojoj tipologiji kreativni rad u otvorenom javnom prostoru- kategoriji umjetnosti čije negovanje neposredno doprinosi imidžu jednog grada.

Projekti otvorenog javnog prostora su preporučeni stav društvu, oni pokazaju težnje grada u određenom smjeru u vremenu. Time, poetično možemo zaključiti da je savremeni izraz na ulici, public art - sažeta vizija grada.

Šta misliš o izgledu grada Sarajeva? Šta voliš, šta te smeta, šta bi popravila, šta bi forsirala, šta bi uklonila?

Mislim da se samo mali deo onoga što Sarajevo ustvari jeste prezentira.Sarajevo je grad kao nijedan drugi - pitoma metropola. Smeta mi nemar, smetaju mi provizornosti urbanog mobilijara koje dovode u pitanje kompetencije odgovornih.. Isto tako, pokušavam misliti da treba imati strpljenja za proces - ovo je postratni grad koji se polako ali sigurno bori za svoj novi identitet.

 

Zašto izlog, i zašto baš izlog Sarajevo tekstila kao način prezentacije?

Na početku, hvala Sarajevo tekstilu i ljubaznim uposlenicima koji su udomili moje radove. To je bio spontani predlog koji je odmah prihvaćen. Zatvaranje radova u galeriju ili muzej često stvara psihološku barijeru za veliki deo publike. Obzirom na koncept rada, izlog na prometnoj Ferhadiji je bio jedinstvena prilika da se Urbani Kalendar doživi što tačnije onome kako je finalno zamišljen: u gradu, na betonu, zidu, opeci, malteru - dostupan svima.

Urbani Kaledar je namenjen ljudima ovog grada, svima koje poznajem i ne poznajem, kroz želju da stvorim sponu ili obećanje, da grad u kome žive može imati kapaciteta da ih obraduje nasmeje ili ohrabri, kada iza ugla neočekivano ugledaju reči koje su namenjene upravo njima.







Gasha/radiosarajevo.ba