Ziyah Gafić: O tri famozna slova YSL i fotografima koji su ih upisali u legendu
Najava da će se 4. novembra u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu otvoriti premijerna izložba fotografija “YSL par Pierre & Alexandra Boulat“ pobuđuje zanimanje i iščekivanje.
Preko trideset godina, francuski umjetnici fotografije Pierre i Alexandra Boulat imali su ekskluzivni uvid u život i rad slavnog modnog dizajnera Yves Saint Laruenta (1936. - 2008.). Otac i kći Boulat bilježili su sve faze slavne Laurentove karijere, od prve kolekcije pod njegovim pravim imenom, pa do posljednje modne revije.
Riječ je o velikoj izložbi u organizaciji VII Academy, u saradnji s Francuskim Institutom i Francuskom ambasadom u BiH, Zemaljskim muzejom BiH i Fondacijom Pierre Bergé-Yves Saint Laurent.
FK Željezničar došao do važne pobjede nad GOŠK-om i udaljio se od zone ispadanja
O nastupajućoj izložbi te umjetničkom doprinosu oca i kćeri Boulat u svijetu mode i fotografije, sagovornik portala Radiosarajevo.ba je Ziyah Gafić, međunarodno nagrađivani fotoreporter, regionalni direktor organizacije VII Academy i kustos izložbe.
Razgovor započinjemo pitanjem o historijskom i umjetničkom značaju kolekcije fotografija koje ćemo imati priliku vidjeti na izložbi.
Gafić: Ovaj opus je vjerovatno najdetaljnije i jedino takve vrste vizuelno svjedočanstvo o životu i radu kultnog modnog kreatora Yves Saint Laurenta. Spoj strogo dokumentarnog pristupa, te svijeta mašte i kreacije Yves Saint Laurenta je neuobičajen spoj - pogotovo za period u kojem su nastajale fotografije, a to je od kraja pedesetih godina pa sve do 2007. Rezultat su intimne, nepatvorene fotografije svijeta glamura, maste i mode. Radikalno odstupaju od uobičajene i strogo kontrolisane modne fotografije
Radiosarajevo.ba: Predstavite nam rad, značaj i mjesto u svjetskoj fotografiji Pierrea i Alexandre Boulat.
Gafić: Otac i kćerka, Pierre (1924. - 1998.) i Alexandra (1962. - 2007.) su svojedobno bili među vodećim fotografskim ličnostima francuske i međunarodne dokumentarne scene. Oboje su imali jako blisku saradnju sa kultnim pariskim magazinom Paris Match, americkim LIFE magazinom i Nacionalnom Geografijom. Njihov rad je prepoznat i nagrađivan je najprestižnijim nagradama (Visa D'Or, World Press Photo itd), a oboje su proglašeni vitezovima iz reda umjetnosti i književnosti, što je priznanje koje Francuska dodjeljuje najzaslužnijim kulturnim radnicima.
Radiosarajevo.ba: Kako je došlo do odnosa između Yves Saint Laurenta i ovo dvoje fotografa? U kojim okolnostima i zahvaljujući čemu su dobili ekskluzivan pristup njegovom životu i radu?
Gafić: Kada je 1962. godine Yves Saint Laurent imao prvu kolekciju pod vlastitim imenom, Pierre Boulat je napravio reportazu i naslovnu stranicu za legendarni americki magazin LIFE. Proveo je mjesec dana u studiju Yves Saint Lauranta, prateći svaki njegov pokret, a reportaža je imala 12 stranica i bila na naslovnoj strani časopisa. Slijedećih trideset godina Yves i njegov pratilac Pierre Bergé će pozivati Pierrea kad god im se u životu dogodi nešto važno.
Godine 1998. je YSL postavio tri stotine modela na travnjak Stade de France za Svjetsko prvenstvo u fudbalu. U iščekivanju ovog događaja, Paris Match je zatražio od kćerke Alexandre da preuzme dužnost od oca koji više nije bio u stanju da radi. Ponovila je ono što je njen otac uradio za prvu kolekciju i provela nekoliko dana u studiju kako bi fotografisala pripremu ove prestižne kolekcije. U januaru 2002. godine Aleksandra je bila iza kulisa i pratila pripreme i izvedbu posljednje kolekcije YSL.
Pierreova reportaža iz 1962. bila je predmet nekoliko izložbi i objavljena je 2002. u Francuskoj i SAD. Fotografije Pierrea i Aleksandre se još uvijek objavljuju širom svijeta.
Radiosarajevo.ba: U kakvoj je vezi organizacija VII Academy sa slavnim francuskim fotografima Boulat, te koja je uloga ove organizacije u regiji Sjeverozapadnog Balkana?
Gafić: VII Akademija je obrazovna grana Fondacije VII, a finansiraju je Jennifer Stengaard Gross i Peter Stengaard iz Fondacije Blue Chip, The William Jeff i Porodična fondacija Jennifer Gross. Fondacija VII je nezavisna, dobrotvorna medijska i obrazovna neprofitna organizacija. Fondaciju su osnovali Ron Haviv i Gary Knight tokom 2001. godine, kada su prepoznali da se izvori za finansiranja dugoročnih medijskih projekata smanjuju. Kako bi nastavili sa stvaranjem medijskog prostora i radova koji se bave složenim socijalnim, ekonomskim i ljudskim pravima, pokrenuli su VII Fondaciju kao nezavisnu neprofitnu strukturu kako bi osigurali podršku za nastavak dokumentarne prakse i obrazovanja.
Alexandra Boulat je bila jedna od suosnivačica međunarodne fotografske agencije VII, bčliska prijateljica i kolegica.
Strategija VII Akademije je promocija, obrazovanje i njegovanje visokokvalitetnog međunarodnog novinarstva kroz obrazovno usavršavanje profesionalaca i studenata iz većeg dijela svijeta kroz process stipendiranja, a u manje zastupljenim zajednicama u zemljama G20, obrazovanje se vrši u medijskoj praksi, vizuelnom novinarstvu, etici, poslovanju i preduzetništvu, te je cilj dugoročno stvoriti kulturu u kojoj se informacija demokratizira.
Sa kampusima na dvije strateške lokacije, VII Akademija nudi najviše obrazovne standarde u području izučavanja oblasti fotografije, novinarske etike, poslovne prakse i treninga u stvarnom svijetu. Kroz stipendiranje, obrazovanje se vrši učešćem u programima, seminarima i radionicama u kampusu VII Akademije. VII Akademija stvara važnu mentorsku mrežu između iskusnih veterana i talentovanih i predanih mladih fotografa.
Agencija VII baštini bogatu arhivu Alexandre Boulat. Kao regionalni direktor VII Akademije, u ulozi sam kustosa ove izložbe.
Izložba YSL par Pierre & Alexandra Boulat bit će otvorena 4. novembra u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a moći će se pogledati narednih mjesec dana.
Pierre Boulat: Trideset godina ljubavi i duha
Zamislite farandol ples ukrasa koji se beskrajno vijuga, talas muslina koji se utapa u sumračnoj svjetlosti, sa prividom vjere i vjerovanja bez sjenke u genijalnost. Otkrićete lice, pogledom koji neumorno istražuje bujicu koja prska hiljadama kristalnih iskri. U lavoru, ruke preturaju po impresivnoj mješavini bisera, rubina, smaragda koji curi u svitku groma. Zavjesa se diže na ovom baletu dragulja koji bježe na sve strane.
Rođenje Venere? Ne! U centru scene, visoka i zgodna žena. Klečeći pred njegovim nogama, u besprijekornoj hirurškoj haljini, silueta prilično mladog čovjeka završava svoj 6.803-i ogrtač. Crna, super elegantna, lagana. Yves Saint-Laurent se povlači, lijep klinički osmijeh...pali cigaretu, vraća se za svoj radni sto. Trideset godina stvaranja, hiljade skica, šezdeset dvije sezonske kolekcije, bez ijednog promašaja. Trećina vijeka ženskog ludila na vidiku, u osam dana nakon odlaska mladenke, na brzinu prerušeni od onoga što su uspjeli prikupiti na TV-u. Šezdeset drugi put je Saint-Laurent izašao na ulice. Tri stotine pedeset prodavnica širom svijeta izlagat će najnovije modele, uz poštovanje vremenskih zona, sa avenije Collins u Majamiju, na uglu Tien An Men, prolazeći pored Hotela des Etrangers na Gorkom. Nekada je globus disao kada je Staljin zadremao, danas zora veliča novi izgled ženskog tijela - Argentina je jedne godine redizajnirala uniformu ženskih policajaca, mačo ministar otkriva trapez haljinu u Moda Modern.
1958. Diorovi saloni, pod toplinskim valom jula, dočekuju kremu ženske štampe za premijeru kolekcije za zimu 1959. Emocija zamućuje atmosferu: veliki Christian koji je umro prethodne godine, dijeli kvartet dizajnera održivost kuće. Madame Suzanne - Suzanne Luligne - nezaobilazni autoritet, animira početak predstave supertračerskim povjerenjima okolnosti; modna urednica američkog časopisa LIFE, Sally KIRKLAND, već ima ideju što će se dalje dogoditi. Dan prije, u Plaza baru, dva "S" su se našla pred finalnom super suhom noćnom čašicom; šuteći, Sally je kažiprstom navlaženim Martinijevim aureolama nacrtala na stolu tri inicijala: Y S L.
Sljedeće sedmice urednički članak u Lifeu objavio je rođenje briljantnog dizajnera, dvadesetdvogodišnjeg Yvesa Mathieu Saint-Laurena. Prozirna nijansa eukaliptusa i žena pod velom izazvali su kod ovog mladog dizajnera, rođenog u lijepom selu Orana, ovaj rijedak poziv da preoblikuje žensku siluetu. Godina provedena u Dioru omogućila mu je da bude zapažen s prvim dizajnom, trapez haljinom, bombom oštrijom od "novog izgleda". Stidljiv, ćutljiv, znajući intelektualne granice svojih ideja - dobro čuvane tajne - diveći se Pikasu, nametnut će se poput njega pomicanjem tabu percepcija. Pablo u slikarstvu, a zašto ne Yves u šivanju?
YVES crta. Skice su mu nadimale džepove. Poverljive sveske nagomilane, skrivene, zaboravljene. Obline tijela su se zaplitale, ukrštale, vile prema horizontima ženskih pejzaža. Savremeni duh, iza kojeg stoji univerzum slikarstva, književnosti, filma, muzike, koji dobro poznaje. Umjetnost na rubu, u službi ukusa. Mladost se stalno obnavlja ili mijenja. Postoji li u zemaljskom rječniku pridjev koji definiše njegov talenat kao vizionara?
Vraćajući se uveče tiho svojoj porodici, pomalo pognut, pomalo sujevjeran, brojao je korake po geometriji granitnih ploča. Račun je uvijek bio dobar... džinovski yikin mu je predvidio briljantnu putanju. Druge večeri, duž Esplanade des Invalides, sjene su se razdvojile: Pierre Bergé se pridružio Yves Saint-Laurentu u njegovim mislima. Avantura je počinjala. Pierre Bergé, samouk, strastven za savremenu umjetnost, prekinuo je deset godina odnosa s javnošću za Bernarda Buffeta, tokom kojih ga je podigao na vrh umjetničke blagajne u Parizu i New Yorku. Nasljednik intelektualne akumulacije prijateljstava Bernarda, Becketta, Picassa, Cocteaua.....kolekcionar lijepog i neobičnog, poput ovih nevjerovatnih narvalskih kljova, dugih uvrnutih igala od slonovače, zaljubljenik u široke otvorene prostore, Pierreovo remek-djelo služi precizna i disciplinovana mehanika proizvođača. Iz niza dana bez svitanja i zalazaka sunca nastala je strašna asocijacija. Godine 1961., upisom Maison Yves Saint-Laurent-a u registar Obrtničke komore Pariza, Haute Couture je obogaćena zastrašujućom konkurencijom.
Zima 1961. Na 200 kvadratnih metara soba za sobarice, Place François 1er u impozantnoj sjeni Maison Dior, izazov mladog tima. Pola tuceta mlađih od trideset, sponzorira američki finansijer iz Atlante, Mark Robinson, modni štreber, i, koji preuzima odgovornost za promociju Kuće, dvadesetdvogodišnjeg atašea za štampu, Gabrielle Buchaert. Jedini problem je pet spratova bez lifta... Tromjesečni maraton Pierrea Bergéa koji juri da opremi raskošnu vilu u rekordnom roku. Yves troši svo vrijeme za uređenje budućih salona. Od kvaka na vratima do sanitarnih čvorova, sve je moralo imati izgled YSL-a. Njegovi dugi prsti miluju sjajne aluminijske trake, neprimjetno prelaze na ekskluzivne tkanine ili podižu otmjeno kamenje u raznobojnim talasima. Nesavitljivo razmaženo dijete - sve luksuzni materijal po volji - s neuronima koji su stalno traženi, izveo je složenu pantomimu, pri čemu je njegova prividna smirenost maskirala tjeskobu u koju se sujevjerje pomiješalo sa "gri-grisom dana". Usamljenost tvorca. Dva novinara Life Magazina, u uglu studija, šest sedmica su svjedočila rođenju ove prve kolekcije, briljantne premijere za jednog fotografa...
Saloni u ulici Spontini, diskretno osvijetljeni, primili su u tri sata jednog ranog decembrskog jutra 1961. dva kamiona duhova. Sletjeli su, njihovi pramenovi nestali u visinama Walhalla. Predstavljanje prve kolekcije Yves Saint-Laurena, pod njegovim imenom, održano je 29. januara 1962. godine.
Revija je bila eksplozivna, super uspješna, novinari su bili oduševljeni i, u velikom pokretu entuzijazma, 90 modela je pljeskalo. Lista čekanja za kupce bila je sve duža, akronimom YSL sve veći. Yves Saint-Laurent se širio posvuda, nemilosrdno. Crtao. Šivanje, kino, pozorište. Jean-Louis Barrault, baleti Rolanda Petita - sa ZIZIjem, njegovim najboljim prijateljima-, Marguerite Duras, Arletty u “Svetim čudovištima” Jeana Cocteaua, “Belle de Jour” s Catherine Deneuve, kostim akademika Marguerite Yourcenar....Jeanne Moreau, Delphine Seyrig... diskretnije, žene političkih salona uvlače se u smoking... Trapez i dalje postaje prodajni hit... šapatom Saint Laurent predlaže bogatima da dođu u njegovu kuću, manje sretni otići će na buvljak... Edicije Tchou objavljuju “La Vilaine Lulu”, strip nastao u ranoj mladosti i mnogo puta dorađivan.
Krajem jula 1974.desilo se veliko preseljenje u Avenue Marceau, br. 5. Dva dana kasnije, Yves je proslavio svoj 38. rođendan. Sjajan rekord. Haljine od čipke, ciganke, „male haljine“, afričke haljine – kombinacije bambusovih perli i ručno rađenih tkanina – „šest ruskih haljina“. Zatim dolazi grom Picassoa, Mondriana, Shakespearea i “pop arta”... Remek-djela se nižu jedno za drugim kroz kolekcije. Godine 1982. Metropolitan muzej umjetnosti u New Yorku odao je počast Yves Saint-Laurenu posvetivši mu retrospektivu dvadesetogodišnjeg stvaralaštva. Tamo je izloženo 1.500 haljina i skica koje će putovati i u Tokio, Peking i Moskvu.
1992. Trideseta godina počinje izgleda kao i prethodne. Anksiozniji Yves drži se vijesti, erotika se ispoljava u gradovima, kraljice X-a idu u “prime time” na TV-u, ostavljajući djecu da sanjaju. Poznaje svoju ponudu tkanina u potpunosti, najlakših, najprozirnijih, najkvalitetnijih, može njima da raspolaže. Bivši klijenti pristaju da se otkriju: golotinja njihovih leđa se produžava, zadnjica im nikada nije bila toliko počašćena. Vogue je ekstatičan pred ljepoticama obučenim Muglerovom kožom sa klinovima, odgovara Yves Saint Laurent, vadeći platno zaboravljeno petnaest godina, besprijekornim odijelom prekrivenim proljetnim makom od 92. Aplauz štampe pratio je deset modela, sako preko ramena koji otkriva gole strukove prekrivene prozirnim bluzama. Škljocnuo je izrez do sredine butine, a kolekcija je potvrdila punu formu tima Yves Saint-Laurent. Klipovi rokera nude pozadine Top modela sa njišućim koracima, prelazeći oluje dima. Lindas, Sandy, MC Phersons u Saint-Laurentu odvraćaju gledaoca od pjevača. Ponovo je tradicionalna perspektiva zastranjena. Njegove oči od pedeset pet godina sakupile su najveći umjetnički repertoar, ukus istančan u harmoniji netaknute mladosti. Carstvo, kotirano na berzi, nudi promet od 3 milijarde franaka i više od 4,5 milijardi pod svjetskom licencom.
Pierre Bergé, i dalje glavni, štiti ponos 300 zaposlenih. Nakon slikanja, šivanja, luksuznog izdavaštva, direktor Opere... uskoro politika sa kulturom u fokusu? Iz svog helikoptera Ecureuil - njegove igračke - može preletjeti "izuzetnu prošlost".
Zavjesa pada. U tihom tamnoplavom BMW-u koji ga vozi kući, Yves prepravlja inventar ulice, zaustavlja se na crvenom svjetlu: ženska uniforma nastavlja paradirati, prva koja pređe neće izgledati kao zadnja koja pokušava doći do druge obale prije zelenog svjetla. Za 3 minute moda je evoluirala. Genije je gospodar svog prostora i vremena. (Pierre Boulat)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Najnovije
