Vrijedna fotografija iz Beča stigla u Sarajevo: Amila Smajović o Tkaonici ćilima

“Ćilim nije obična lijepa prostirka, to je identitet i kulturno-historijsko naslijeđe naše zemlje koje treba zaštititi. Godinama istražujem, prikupljam orginalne dokumente i proučavam motive na tradicionalnim bosanskim ćilimima”, priča za portal Radiosarajevo.ba umjetnica Amila Smajović. 

Ona je više od 20 godina posvetila umjetnosti i čak doktorirala na temi "Komunikacijski simboli - studija slučaja bosanski ćilim“ na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Povod našeg razgovora sa umjetnicom Smajović bila je fotografija koju je objavila na svom Facebook profilu, a koja je nastala u Tkaonici ćililima u Sarajevu 19. marta 1899. godine.

Trending

Sjećate li se jedne od najljepših žena Jugoslavije? Pogledajte kako izgleda danas

“Fotografija je izazvala veliku pažnju i jako sam sretna zbog toga. Radi se o orginalnoj fotografiji koja nije retuširana ni restaurirana, a bila je izložena na aukciji u Beču. Na Facebook-u sam član grupe BiH kao fotodokumentacija gdje objavljuju razne vrijedne fotografije, među njima uočila sam ovu koju je objavio Zoran Tarade”, priča Smajović, predsjednica Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH.

Ističe kako ga je kontaktirala za više informacija i kako da dođe u posjed ove fotografije.

“Fotografija je velikih dimenzija, bila je dio albuma zlatni okvir koji je izložen na aukciji u Beču. Kontaktirala sam gospodina Zorana koji me je uputio na aukcijsku kuću i oni su mi pojasnili kako mogu doći do fotografije i kupiti je. Pomislila sam, šta mene može obradovati u mojoj 55-toj godini i onda sam rekla sebi, pa to je ova fotografija, moram je imati. Orginalna fotografija koja je nastala u Sarajevu, prošla toliki put, sada je ponovo u gradu u kojem je i nastala”, ističe sa radošću Smajović za portal Radiosarajevo.ba.

Naglašava kako je ova fotografija prije svega svjedok jednog vremena, na njoj se vide motivi bosanskog ćilima, ali i ljudi koji su tada u tradicionalnoj nošnji raznih nacionalnosti radili u prvoj tkaonici ćilima u Sarajevu.

“Nevjerovatna ljepota zrači na ovoj fotografiji. Zasigurno da je ova fotografija jedan vrijedan dokument, nastala je u prvih 15 godina rada sarajevske tkaonice ćilima, to se može zaključiti i po broju žena koje su na fotografiji. Odlučila sam da upravo ova slika bude na koricama moje druge knjige”, tvrdi Smajović.

Motivi bosanskih ćilima nerijetko su odraz života ovdašnjeg naroda. Izradi ćilima davao se veliki značaj.

“Za tačan period osnivanja prve Tkaonice ćilima vežu se dvije godine 1878. i 1888. godina u Sarajevu. U tom periodu postojala je i škola veza i za tkanje ćilima. Lokacija tkaonice ćilima bila je na Bistriku u neposrednoj blizini Jedilera, prostor današnjeg Trga Austrije i tu je izgrađena dvoetažna zgrada u kojoj je bila smještena ćilimara. Škole veze bile su dvije, jedna kod Pivare, a druga prema Tranzitu”, pojašnjava Smajović.

Tradicionalna umjetnost danas je nažalost marginalizirana, a otrgnuti je iz tih rubova zaborava, može samo borba i uporan rad na promociji kulturno-historijskih vrijednosti koje imamo. Upravo zbog toga pokreće se inicijativa da se formira galerija ili muzej u kojem bi bili izloženi autohtoni bosanski ćilimi.

“Bosanski ćilim je neiscrpno vrelo spoznaje na kojem sam već 30 godina, od toga 20 godina aktivno. Sama se borim za bh. ćilim, a htjela bih da nas se više bori. Pokrećemo inicijativu da se skupe svi ćilimi na jedno mjesto, da se oformi galerija ili muzej. Ono što je jako važno, a to ćemo realizovati do kraja godine, skupiti sve važne ljude za jedan stol, dakle održati panel i barem dobiti obećanje da će se to nekad realizovati”, tvrdi Smajović.

Smatra kako je od neizmjernog značaja da se pitanjem bh. ćilima bavi Ministarstvo kulture i sporta KS, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Vlada KS, Vlada FBiH, Grad Sarajevo, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

“Ja već godinama govorim da naši bosanski ćilimi izumiru, to moramo zaustaviti. U Sarajevu postoje familije koje imaju orginalne sarajevske ćilime, znam da u nekoliko mahalskih džamija još uvijek ima primjeraka bosanskog ćilima, dakle, to je neprocjenjiva vrijednost, bilo bi lijepo to skupiti i izložiti”, naglasila je Smajović.

Za kraj našeg razgovora poručila je kako ne smijemo odustati od spoznaje i istraživanja bogate kulturne baštine BiH.

“Putujem po svijetu i predajem na temu bosanskog ćilima. Razumjeti sve tajne bosanskog ćilima traži da tragate za kulturnim, historijskim, etnološkim, religijskim, duhovnim, semantičkim tajnama utkanim u niti ćilima. Naši ljudi, dijaspora, ali i stranci su oduševljeni, a naša vlast zanemaruje nešto što treba da je u prvom redu prioriteta. Ako nemate identitet, onda nemate ništa”, kazala je za portal Radiosarajevo.ba Amila Smajović.