'Vesela udovica' u gradu sa ulicom Franza Lehara

Šarm dekadentnog Pariza s prelaza iz 19. u 20. stoljeće prikazan je u 'Veseloj udovici', jednoj od najpoznatijih opereta u historiji muzike, koja će se  15. februara premijerno izvesti u Narodnom pozorištu u Sarajevu.

Kako je saopćeno iz Narodnog pozorišta, ulaznice za premijeru 15. februara su rasprodane, dok ih za prvu reprizu koja je najavljena za subotu 16. februara u 19,30, još uvijek ima u prodaji

Repertoar 'Kuće na obali' tako će postati bogatiji za vedru i popularnu predstavu u režiji Krunoslava Cigoja, u kojoj učestvuje kompletan ansambl Opere sa horom, solistima i članicama Baleta, uz pratnju Sarajevske filharmonije pod ravnanjem Darija Vučića. 

Opereta kao muzičko-scenski žanr koji je bio popularan u drugoj polovici 19 stoljeća i početkom 20 stoljeća, bila bi nepojmljiva bez doprinosa Franza Lehara, autora Vesele udovice (Die lustige Witwe).

Malo je poznato da je ovaj austrougarski kompozitor (1870 Komárom, Mađarska - 1948. Bad Ischl, Austrija) dio svog djetinjstva proveo u Bosni. Kao dijete dirigenta vojnog orkestra, Franz Lehar se često selio, pa tako u njegovoj biografiji stoji da je živio u Beču, Bratislavi, Budimpešti i Sarajevu. Stoga ne čudi odluka Gradskih vlasti da po njegovom imenu njega i njegovog oca, koji se takođe zvao Franz, nazovu ulicu u sarajevskoj općini Centar, u blizini kasarne u kojoj je Lehar stariji obavljao svoju službu.

U veleposlanstvu egzotične istočnoevropske državice 

Opereta kao žanr predstavlja 'ležerniju' verziju opere. Trajanje opereta je kraće, u njima se pojavljuju i govorni dijelovi, a obično se baziraju na laganim i zabavnim temama. Među najznačajnije autore opereta spadaju Jacques Offenbach, Johann Strauss, Franz von Suppé i Franz Lehár, dok je na našem govornom području najznačajniji Ivo Tijardović sa svojom operetom Mala Florami.

Radnja Vesele udovice odvija se u Parizu u veleposlanstvu Marsovije, imaginarne istočnoeuropske države koja je u teškim dugovima. Očekuje se dolazak Hanne (Aida Čorbadžić / Adema Pljevljak-Krehić), bogate udovice starog milijardera koji joj po svojoj smrti ostavlja golemo nasljedstvo. Hannin brak s Princom Danilom (Dragutin Matić / Davor Radić), koji joj se kao vrlo mladoj djevojci udvarao, spasio bi Marsoviju. No, ljubavne spletke vrckave veleposlanikove supruge (Melisa Hajrulahovć / Katarina Kikić) u koje upliće Hannu, odagnat će Danilove uspomene na nekadašnju ljubav… 

Ova opereta je komponirana na libreto Victora Léona i Lea Steina, a praizvedena je u Beču 1905. sa puno uspjeha. 

S obzirom da se radi o djelimičnoj obnovi predstave koja je u Sarajevu igrana 2000. godine, Krunoslav Cigoj je u ovu verziju unio tek male izmjene. Urađena je nova scenografija (Marijela Hašimbegović) i kostimi (Vanja Popović), a važan dio u predstavi činit će i koreografija Sonje Kastl koju je na sarajevsku scenu prenijela Bahrija Bihorac. Zanimljivo je da govornu ulogu u predstvi ima i glumac Mirvad Kurić.

Novi direktor Opere narodnog pozorišta u Sarajevu Danijel Žontar u intervjuu za Radiosarajevo.ba s ponosom ističe kako će Vesela udovica biti mlada predstava, s obzirom na potencijal nove generacije solista i članova ansambla koji u njoj učestvuju.