Umjetnička galerija obilježava 65 godina

Šeszdeset i pet godina postojanja Umjetničke galerije BiH obilježit će se u utorak 11. oktobra, bez najavljenih protokolarnih događaja i prijema.

Tim povodom, kustosica Maja Abdomerović medijima je uputila sljedeći tekst:

Historijat - 65 godina Umjetničke galerije BiH:

11. oktobra 1946. godine Vlada NR BiH donijela je Uredbu kojom se osniva Umjetnička galerija u Sarajevu sa zadatkom da „prikuplja i otkupljuje djela naših i stranih likovnih umjetnika, te da izlaganjem tih djela i organizovanjem izložbi na teritoriji Bosne i Hercegovine utiče na razvoj umjetnosti i da narod upoznaje sa likovnom umjetnošću.“ Uredba takođe određuje da Umjetnička galerija BiH preuzme kolekciju Galerije slika Državnog muzeja (Zemaljski muzej) koju je činilo preko šest stotina djela, uglavnom slika i crteža.

Na vijest o osnivanju Umjetničke galerije, slikar i grafičar Branko Šotra sakupio je u Beogradu 83 djela jugoslovenskih umjetnika i poklonio ih Galeriji. Bili su to počeci.

Tokom 65. godina postojanja i rada, putem otkupa, poklona, donacija i zaostavština, fundus Umjetničke galerije BiH narastao je na skoro 6000 umjetničkih djela podjeljenih u kolekcije: Bosanskohercegovačka umjetnost, Međunarodna kolekcija donacija, Jugoslovenska umjetnost, Ferdinand Hodler, Ikone, Kolekcija fotografija i novih medija i Likovni arhiv „NADA“.

Pored pomenutog fundusa Umjetnička galerija BiH sadrži i bogato odjeljenje dokumentacije i biblioteke, važan centar za naučno istraživački rad, posebno iz oblasti bosanskohercegovačke umjetnosti. Jedinstvena je i po restauratorskoj radionici, koja je opremljena najsavremenijom opremom u BiH.

1969. godine uslijedila je izmjena u nazivu Umjetničke galerije i ona Zakonom Skupštine SR BiH (broj: 1219) od 9. decembra nastavlja rad kao Umjetnička galerija BiH. Od 1959. godine sredstva za rad izdvajaju se iz Savjeta za nauku i kulturu NR BiH, a od 1972. godine finansijer Galerije postaje Republička zajednica kulture.

Svoja osnivačka prava prema Umjetničkoj galeriji BiH, Bosna i Hercegovina je posljednji put potvrdila 1994. godine donošenjem Zakona o muzejskoj djelatnosti BiH.

Dejtonski sporazum priznao je kontinuitet zakona i institucija koje su postojale u trenutku potpisivanja - dok se ne odluči drugačije. Do danas niti jedan državni organ nije stavio na dnevni red status ove ustanova niti je preuzeo osnivačka prava od RBiH. A nije ih se ni odrekao.

65. godišnjicu Umjetnička galerija BiH obilježava u najdramatičnijem trenutku svoje istorije- zatvorena za javnost, ničija, prepuštena samo brizi zaposlenih u njoj. Tek nekolicina umjetnika, koji ovu instituciju doživljavaju kao svoju, javno su iskazali svoj protest. Glas su digle kolege, profesionalci iz cijelog svijeta, zgroženi nad odnosom države prema svom kulturnom blagu.

U preko mjesec dana koliko je Galerija zatvorena za javnost niti jedan političar, od Uprave grada (koji se kao kandiduje za kulturnu prestolnicu Evrope) pa naviše, nije pokazao nikakav interes za stanje u našoj instituciji niti ponudio neko moguće rješenje nakon 16. godina. Jedino što su uradili, i rade, je pozivanje na „nenadležnost“ i međusobno izražavanje želje da će „onaj drugi“ iznaći rješenje, a uposlenicima žele dug život i dobro zdravlje.

U 65. godina postojanja Umjetnička galerija BiH ispunjavala je odgovorno svoju istorijsku i društvenu dužnost, bila u centru svih najvažnijih zbivanja kada je u pitanju likovna umjetnost u BiH i postala jedna od najrespektabilnijih kulturnih institucija u regionu.

55. godišnjica obilježena je otvaranjem prve poslijeratne stalne postavke „Jedan vijek moderne umjetnosti u BiH“ i objavljivanjem Godišnjaka, 60. godišnjica novom stalnom postavkom „Retrospectrum“, a danas smo zapitani nad samim opstankom institucije i umjetničkih djela koja se u njoj čuvaju.

Maja Abdomerović