Uloga i mjesto nastave historije u obrazovanju

 Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu (UNSA) organizirat će u četvrtak 12. maja okrugli sto o temi "Rasprave o ulozi i mjestu nastave historije u odgojno-obrazovnom procesu u osnovnoj školi, gimnaziji, srednjim stručnim školama i na fakultetima" polazeći od konstatacije da je nastava historije u odgojno-obrazovnom procesu u Bosni i Hercegovini uvijek imala značajno mjesto, ali i zbog brojnih problema u ovom polju nastalih nakon disolucije SFR Jugoslavije. 

Cilj ovog skupa je da se konstatira trenutno stanje i ponudi mogućnost da se ono, uz adekvatnu pomoć nadležnih institucija, promijeni, navodi se u današnjem saopćenju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 

Predviđeno je da na ovom skupu učestvuju predstavnici Odbora za historijske nauke Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Filozofskog fakulteta u Sarajevu - Odsjeka za historiju, OSCE - Odjel za obrazovanje, Ministarstva civilnih poslova, Federalnog ministarstva za obrazovanje i nauku, Ministarstva za obrazovanje i nauku KS-a, Ministarstva obrazovanja RS-a, Prosvjetno-pedagoškog zavoda Mostar, Prosvjetno-pedagoškog zavoda KS-a, Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli, Fakulteta humanističkih nauka Mostar, Sveučilišta u Mostaru, Odsjeka za istoriju Filozofskog fakulteta Banja Luka. 
Kako su organizatori naveli proces disolucije SFR Jugoslavije imao je krupne posljedice na stanje bosanskohercegovačke historiografije, historiografije jugoistočne Evrope, pa i šire, a kao posljedica toga povećan je interes za prošlost i traženje u njoj odgovora na aktualna zbivanja. 

U tom razdoblju u Bosni i Hercegovini, a također i u njenom susjedstvu, historijska nauka pretvorila se u instrument aktualne politike, pa je nestalo mjesta za kritičke analize historijskih izvora i njihovo objektivno vrednovanje i interpretiranje. 

U posljednje dvije decenije evidentno je da su politički ciljevi našli svoje mjesto i u obrazovnom procesu. Etnocentričnim postavkama krajnji cilj je predstavljala marginalizacija ili čak potpuno uklanjanje povijesnog identiteta Bosne i Hercegovine. To je posebno bilo jedan duži period izraženo u školskim udžbenicima za osmogodišnje i srednjoškolsko obrazovanje. 

Uz pojačan angažman međunarodne zajednice nakon 1998. godine pokrenut je proces koji je trebao otkloniti postojeće nedostatke, što je realizirano u nekoliko faza. Prvo je trebalo otkloniti uvredljive sadržaje iz udžbenika, a zatim i nestručne interpretacije. 

Na skupu će biti govora o problematici u ovoj oblasti kao što je pitanje udžbenika, nastavničkog usavršavanja, ulozi medija u obrazovnom procesu, uvođenju bolonjske koncepcije studija u Bosni i Hercegovini, kao i o izdvajanju sredstava za naučni rad, te o usklađivanju nastavnih planova i programa. 

Skup će početi obraćanjima organizatora i predstavnika ministarstava. Zatim će biti saopćeni referati, nakon kojih bi se vodila diskusija, a na kraju skupa bi bili donijeti zaključci, koji bi bili upućeni nadležnim političkih tijelima, stoji u najavi Dekanata Filozofskog fakulteta UNSA.