U Zemaljskom muzeju otvorena izložba "Počimalja" bh. umjetnice Lale Raščić

U Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu 10. oktobra otvorena je samostalna izložba istaknute bosanskohercegovačke umjetnice Lale Raščić pod nazivom Počimalja.

Radovi umjetnice Lale Raščić predstavljaju jedan od najzanimljivijih autorskih opusa domaćih, međunarodno prepoznatih umjetnica srednje generacije.

Samostalna izložba Počimalja u Zemaljskom Muzeju BiH u Sarajevu proširena je verzija njene izložbe Smijeh Meduze u produkciji WHW-a iz 2022. u Galeriji Nova u Zagrebu.

Trending

Nihad Uk otklonio sve sumnje o Vladi KS. Govorio i o poziciji gradonačelnika Sarajeva

Uz internacionalno izlagane radove iz ciklusa Gorgo, sarajevska publika ima priliku doživjeti novo-reproducirane elemente projekta Počimalja, u formatu performativne, audiovizualne instalacije, uz bogat popratni program javnih događaja koji uključuje i jedinstven događaj kolektivnog tepsijanja: Summit tepsijašica.

U ambijentu Zemaljskog muzeja, spajajući antički mit i lokalni folklor, Raščić gradi vizualno poetičan i semantički nabijen narativ o oslobađanju i otporu – egzoneraciji od tradicije.

27.09.24. 19:59

Nauka se vraća u BiH: Održana Evropska noć istraživača u Sarajevu

Sarajevska izložba proteže se u dva izložbena prostora Zemaljskog muzeja. Projekt Počimalja (2022. –) izložen je u paviljonu Etnološke zbirke, a u paviljonu Prirodoslovnih nauka, u prostoriji kolokvijalno nazvanoj Zmijarnik izložen je ciklus Gorgo usredotočen na antički mit o Gorgoni Meduzi – obezglavljenoj drevnoj ktonskoj božici sa zmijama umjesto kose.

Okosnica za Gorgo je video performans, izvedba za kameru, u kojem umjetnica navlači bakreni oklop kojeg je izradila žena-kazandžijka. Koncept počiva na premisi Meduzinog ponovnog spajanja s njenom odrubljenom glavom. Koristeći mitološke reference, Raščić kroz projekt problematizira normalizirano nasilje u antičkom mitu. Iz ciklusa Gorgo, uz video, izloženi su artefakti i dokumentacija koja prati re-mitizaciju Meduzinog lika u njenom novom osnaženom, osvetničkom obličju.

Taktilnost interakcije bakra i tijela proteže se na projekt Počimalja koji se temelji na umjetničinom istraživanju regionalne folklorne, ženske, muzičke prakse – "tepsijanja". Tepsijanje je praksa pjevanja uz ručno okretanje bakrenog pladnja koje i danas prakticiraju uglavnom žene. Poteklo iz izrazito patrijarhalnih sredina, tepsijanje je omogućilo javno žensko muziciranje.

Iz folklora, Raščić posuđuje termin "počimalja", koji označava ženu koja otpočinje pjesmu, da bi joj se druge pridružile u višeglasju. Pomoću pažljivo oblikovanih umjetničkih objekata, slika, kolaža, crteža, zvučnih i video elemenata, postav izložbe gradi kompleksnu imerzivnu instalaciju koja slojeviti historijski prostor Zemaljskog Muzeja BiH pretvara u svojevrsni laboratorij/Wunderkabinett.

Počimalja je inovativan primjer interpretacije tradicije savremenim umjetničkim jezikom i metodama. Praksu tepsijanja Raščić tumači kao autentični izričaj potisnutog ženskog subjektiviteta i proto-feminističku gestu. Kontinuirano umjetničko istraživanje, koje Raščić naziva "Egzoneracija tradicije", izučava tradicionalne forme i kritički se postavlja prema idejama folklora i folklorizacije kao sredstvima re-patrijarhalizacije i neo-retradicionalizacije društva, te promišlja evoluciju tradicionalnih formi oslobađajući ih od normiranog kulturnog konteksta.

Dok se u folklornim koreografijama tepsijanje održava velikim dijelom zbog svoje vizualne privlačnosti i radi jednostavnosti izvedbe, u Počimalji se umjetnica fokusira na akustičke specifičnosti te prakse, ali i na zaključke, prethodna istraživanja i terenski rad etnomuzikologa i folklorista, poglavito rad austrijskog etnomuzikologa Franza Födermayra.

Vlastito iskustvo tepsijanja Lala Raščić usvaja i doživljava u saradnji s tepsijašicom Azrom Pondro, a polje istraživanja širi u dijalogu s muzičarom Damirom Imamovićem, etnomuzikoliozima prof. Ivom Nenić, prof. Tamarom Karačom i prof. Markom Kölblom, tehničarom zvuka Hrvojem Nikšićem, programerom Branimirom Štivićem i bliskom saradnjom s kazandžijkom Nerminom Bebom Alić, između ostalih.

Tu vrstu transgeneracijskog i transmedijalnog povezivanja različitih aktera unutra umjetničkog projekta čine i umjetnicu Lalu Raščić "počimaljom" – onom koja otpočinje proces saradnje i zajedničkog rada koji se potom dodatno usložnjava u polifoniju glasova različitih sudionika. Dodatna aktivacija izložbe postiže se u popratnom sadržaju koji obuhvaća seriju javnih događaja koji uključuju vodstva kroz izložbu, mini-konferenciju i jedinstvenu živu izvedbu.

Opsežan katalog-monografija projekta Počimalja koji sumira projekt i donosi prve prijevode rijetkih tekstova o tepsijanju s njemačkog na naše jezike u pripremi je u izdanju Muzeja savremene umjetnosti Zagreb.