Tragom divanske poezije u BiH: Od mevluda do današnjih dana

U ponedjeljak u Vijećnici u Sarajevu svečano je otvorena izložba "Ah, Mejli – Tragom divanske poezije u Bosni i Hercegovini", koja se sastoji od oko 70 eksponata.

Izložba je upriličena u povodu objavljivanja Mevlud-i šerifa Džemaludina Latića, a jedan od autora izložbe Ćazim Hadžimejlić prilikom predstavljanja izložbe osvrnuo se na značaj divanske poezije, ali i mevluda, kako na Istoku, tako i u Bosni i Hercegovini. 

"Povod ove izložbe upravo jeste prikaz divanske poezije, kroz tok praćenja divanske poezije mevluda do današnjih dana", rekao je Hadžimejlić koji je dodao kako se izložba sastoji od oko 70 radova.

Dodao je kako je možda izložba mogla biti daleko opsežnija, s obzirom na količinu materijala koji postoji, ali je izloženo ono što je pristupačno i blisko publici. 

Džemaludin Latić, također jedan od autora izložbe, podsjetio je kako je u Sarajevu, kao i na cijelom prostoru BiH, pa i šire, stoljećima tokom takozvane "istočne renesanse", kako je ova stoljeća bh. kulture prije 30 godina nazvao Čedomil Veljačić, nastajalo izuzetno pjesništvo na bosanskom, turskom, arapskom i perzijskom jeziku ispisivano arapskim, latiničnim i ćiriličnim pismom. 

Dodao je kako izložbu shvata kao odavanje počasti divanskom pjesništvu i muzici kao i svim istraživačima koji su pjesme i melodije sačuvali od zaborava.

Latić je rekao kako je izložba nazvana po Mehmedu Guraniji Mejliji, sarajevskom pjesniku koji je imao svoj divan i ispisao veliki broj tariha.  

"Sretan sam što na ovoj izložbi možemo ukazati na Yunusa Emrea, pjesnika, najpoznatijeg autora ilahija i kasida u svijetu, po kojem je UNESCO 1991. proglasio njegovom godinom kulture", rekao je Latić.

Podsjetio je kako je jedan dio izložbe posvećen Adem-begu Karađozoviću, prvom prevodiocu Yunus Emreovih ilahija na bosanski jezik.

"Zapravo, svi mi, bosanski divanski pjesnici, pijemo s vrela koje je poteklo iz jednog prelijepog seldžučkog grada, Konye", rekao je Latić, podsjećajući kako su upravo u Konyi nastali najblistaviji izrazi sufijske poezije, ljubavi prema Gospodaru i njegovim poslanicima.

Dodao je kako su bosanski mevludi poseban izraz te ljubavi.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka kazao je kako često razmišlja o historiji Bošnjaka na ovom podneblju.

Rekao je kako osjeća obavezu da njegujemo i dajemo na važnosti činjenicama koje se nikada ne smiju zaboraviti.

"Profesor Džemaludin Latić je svojim djelima umnogome obogatio našu kulturu i svrstava se u red najvećih pisaca današnjice", rekao je Skaka.

Rekao je kako je sretan što je imao mogućnost dati doprinos večerašnjem događaju. 

Izložbu je svečano otvorenom proglasio gradonačelnik Skaka, a bit će otvorena deset dana.