Teatarski i filmski program u okviru Dana Sarajeva u Beogradu

Od 19. do 23. maja, u okviru filmskog programa četvrtih Dana Sarajeva u Beogradu, bit će prikazano 11 filmova nastalih u bh. produkciji od 1998. do 2010. Riječ je o filmovima koji se bave recentnom sarajevskom i bh. historijom, ali i danas aktuelnim društveno-političkim pitanjima, te odnosima među ljudima.

"Kao institucija koju beogradska publika prepoznaje kao mjesto na kojem se filmski program bira isključivo na osnovu sadržaja, a ne tržišnih prilika, raduje nas što ćemo ugostiti 11 filmova sarajevske produkcije“, rekla je Mia David iz Kulturnog centra Beograda.

Filmovi koje će beogradska publika imati priliku vidjeti osvajali su nagrade na raznim evropskim i svjetskim festivalima, među kojima i 10 minuta Ahmeda Imamovića, Noć je, mi svijetlimo Jasmile Žbanić, koja će se predstaviti i filmom Slike sa ugla. Tolerantia Ivana Ramadana, Zgarište Amre Mehić, Mama i tata Faruka Lončarevića, te Iko Timura Makarevića također su u ovogodišnjem filmskom programu Dana Sarajeva u Beogradu, Prvo smrtno iskustvo, Aide Begić-Zubčević i Sasvim lično Nedžada Begovića. Pored filma koji govori o sjećanju na dane kad su građani BiH bili na vlasti, Dogodilo se na današnji dan, autora i režisera Zorana Ćatića, Seada Kreševljakovića i Miroslava Živanovića, najnovije filmsko ostvarenje je priča o segregaciji u pojedinim školama u BiH, Dvije škole pod istim krovom, autora Enesa Zlatara-Bureta i Zorana Ćatića.

Pored bogatog filmskog programa, ove godine gosti Beograda u okviru teatarskog programa su ansambli Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) sa predstavom Ovo je Jonesko, budalo, u režiji Ferida Karajice, Narodnog pozorišta Sarajevo, sa predstavom Caligula, u režiji Lajle Kaikčije, te Kamernog teatra 55 sa predstavom Bolest porodice M, u režiji Selme Spahić.

Govoreći o predstojećem gostovanju u Beogradu, rediteljica Lajla Kaikčija naglašava kako je to prilika, za sve nas koji dijelimo zajedničku prošlost i sličnu sadašnjost, prilika za bolju budućnost. "To nije floskula, već mogućnost, data kroz priliku da se progovori otvoreno, hrabro i beskompromisno, a umjetnost nam to omogućuje. U potpunosti podržavam ideju Inicijative u stvaranju jedne nove generacije mladih ljudi sa ex-Yu prostora koji samo sa svješću o prošlosti mogu živjeti bolju sadašnjost. To je moguće zasnovati jedino na istini, pomalo 'Caligulovskoj istini', ali bez nasilja, hrabro okrećući novi list historije", zaključila je Kaikčija.