Svjetski dan autizma u Tuzli

Svjetski dan autizma 2. april obilježen je na tuzlanskom Korzu u organizaciji  Udruženja roditelja djece – osoba sa autizmom ˝URDOSA˝.

Cilj ove akcije u Tuzli je podizanje svijesti zajednice o neophodnosti ustanovljavanja Centra za autizam, jer se jedino u takvoj specijaliziranoj ustanovi mogu postići najbolji rezultati u rehabilitaciji, socijalizaciji i edukaciji autista.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija svojom Rezolucijom dala je jasne upute svim članicama kako se treba ponašati kada su u pitanju osobe sa autizmom, ali nažalost, prema riječima predsjednika Udruženja roditelja djece osoba sa autizmom Mehe Sadikovića, Bosna i Hercegovina tu Rezoluciju tumači na drugi način. ˝Želimo da svojim prisustvom i prisustvom roditelja skrenemo pažnju na jako težak položaj djece osoba sa autizmom. Trenutno su ta djeca najugroženija. Na nivou Vlade TK formirali smo radnu grupu koja vrši pregovore i dogovore sa nadležnima, ali to sve stoji i nema nikakvih rezultata i mi želimo da to promijenimo˝, kazao je Sadiković za  Tip.ba.

On je dodao da stalnim pritiskom na nadležne žele izmijeniti trenutni položaj u društvu djece osoba sa autizmom. ˝Želimo da ranom detekcijom pojave autizma stvorimo uslove da takvu djecu šaljemo u institucije koje su specijalizirane za tretman i prihvat, a to je moguće samo u budućem centru za autizam koji će biti u Tuzli i koji će imati multidisciplinaran tim za rad sa osobama sa autizmom˝.

Veliki troškovi za porodicu
Muhidin Džibrić iz Lukavca otac je 17-godišnjeg autističnog djeteta. Kaže da se roditelji autistične djece svakodnevno susreću sa mnogobrojnim problemima. ˝Ta se djeca ne razlikuju po izgledu, tako da mnogi ne uviđaju ona imaju ozbiljan problem. Inače to nije bolest, to se smatra stanjem, a liječenje zahtijeva jako velike troškove u smislu svakodnevnih aktivnosti i potreba. Roditelji troše ogromna sredstva za traženje lijeka u inostranstvu dok se ne uspostavi prava dijagnoza. To liječenje ne bi bilo skupo kada bi na svakom kantonu postojala ustanova ovakvog tipa˝, kazao je Džibrić i dodao da BiH mora imati specijalizirane ustanove ukoliko želi u Europsku uniju.

Teško do stručne pomoći i lijekova
Pedijatrica u Dispanzeru za predškolsku djecu u Domu zdravlja Tuzla dr. Mirjana Remetić je kazala da su u protekle 3 godine na autizam testirali 600 djece, te da su kod izvjesnog broja djece pronašli znake autizma. ˝Ta djeca u uzrastu do 3 godine još uvijek ne govore, dakle potreban je intenzivan rad logopeda sa njima i to tretman koji traje 8 sati dnevno 5 dana u sedmici. Dakle, tu treba da bude uključen i somatoped i okupacioni terpeut. Roditeljima je tako opremljena ustanova neophodna˝, kazala je Remetić. Ona je istakla da roditelji na početku dosta teško prihvataju činjenicu da njihovo dijete boluje od autizma, a tek onda uslijedi problem kada shvate da nemaju gdje potražiti stručnu pomoć i lijek za svoje dijete, piše Tip.ba.

Sve osobe sa autizmom mogu da uče
Najnovija istraživanja su pokazala da jedno od 75 novorođene djece ima simptome autizma koje je nužno otkriti do najkasnije 5 godine, a to je moguće jedino uz dostupnost rane dijagnostike. Iako naučnici još uvijek nisu precizno utvrdili uzroke ovog poremećaja, već dvadesetak godina se intenzivno radi na pronalaženju najefikasnije terapije i modela obrazovanja, sa veoma dobrim rezultatima.

U BiH najveći broj djece s autizmom provode život izolirana od društva i u potpunoj ovisnosti od porodice. Mnogi od njih nikad ne nauče ni osnovne načine komunikacije, iako je dokazano da sve osobe sa autizmom mogu da uče.

Opširnije o tretmanu djece sa autizmom na području Kantona Sarajevo pročitajte ovdje