Skup povodom stogodišnjice rođenja Midhata Begića

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine najavljuje naučni skup  povodom stogodišnjice rođenja Midhata Begića.

Događaj će se desiti u četvrtak, 27. oktobra 2011. godine u dvorani ANUBiH, s početkom u 9,00 sati

Na skupu će iz raznih uglova biti sagledano historijski važno djelo ovog bh. književnika, književnog kritičara i teoretičara.

Po njegovom imenu nazvana je i bijenalna Nagrada za studijski esej „Midhat Begić“, prvi put dodijeljena 2009. godine Ivanu Lovrenoviću, a 2011. godine Stevanu Tontiću.

Svoje učešće na skupu najavilo je 18 eminentnih književnika, kritičara, esejista, teoretičara i historičara književnosti iz regije: Sunita Subašić-Thomas, Nedžad  Ibrahimović, Marina Katnić-Bakaršić, Muhamed Dželilović, Elbisa Ustamujić, Ivan Lovrenović, Enver Kazaz, Sanjin Kodrić, Zvonimir Radeljković, Vesna Kreho, Dževad Karahasan, Nihad Agić, Čedo Kisić, Predrag Matvejević, Miljko Šindić, Srebren Dizdar, Ješa Denegri i Marko Vešović, saopćeno je iz Pen centra. 

"Esejističko i književnokritičko djelo Midhata Begića (Koraj kod Brčkog, 1911. - lječilište Praz Coutant, Francuska, 1983.) spada u red onih rijetkih naših književnih i duhovnih opusa što su davali mjeru i ton cjelokupnoj književnoj produkciji i književnoj umjetnosti nastaloj u Bosni i Hercegovini u periodu poslije Drugog svjetskog rata. Suočivši se još u mladosti sa izazovom evropske kulture, ovaj Bosanac je do kraja života duhovnost Bosne i općenito slavenskoga juga pokušavao sagledavati u svjetlu duha vremena (Zeitgeist), gonetajući pritom zamršene odnose i zagonetke maternjega jezika koji se dugo vremena zvao srpskohrvatskim, a koji se u našim danima pokazao obitavalištem negativnih silnica i zlih duhova.

Nije nimalo čudno da se Begićeva životna esejistička trilogija zove Raskršća, jer je sav njegov životni put zapravo proveden na mjestima gdje se putovi ukrštaju, misao koleba, a srce neprestano vuče novom i nepoznatom." (Mile Stojić, Dani br. 215, 2001.)