Serijal dokumentarnih filmova Šemsudina Gegića

Istaknuti bh. reditelj Šemsudin Gegić na području istočne Bosne snima četvrtu od šest priča iz serijala kratkih dokumentarnih filmova Titovaža, koji donosi individualne intimne priče i doživljaje Titovog vremena i bivše Jugoslavije, prenosi Fena.
 
Gegić u izjavi za Fenu naglašava da serijal nije nikakva glorifikacija ni Tita ni Titovog vremena, ili tadašnjeg sistema i bivše Jugoslavije.
 
"Naprotiv, filmskim jezikom pričam o ljudima koji su svojim životom, iskustvom i doživljajem prespojili dva vremena, dva sistema - bivše Jugoslavije i Tita, odnosno kraja 20. stoljeća s jednim krvavim hirurškim, ratnim rezom u početak 21. stoljeća i dolazak novog doba, demokratije i višepartijskog sistema", kazao je on.
 
Ističe da su lajt motiv za serijal probrane životne priče koje se mogu poistovijetiti s filmskim. Žestina života u periodu prije rata i ovoga sada, kazao je, kod različitih ljudi se različito manifestirala i doživljavala.
 
"Serijal donosi priče onih koji su i titovirani i tetovirani vremenom bivše Jugoslavije. To su pojedinačne filmske priče o ljudima, pojedincima, junacima koji su tetovirani sprijeda, negdje u srcu, koji taj period doživljavaju na najbolji mogući način, i onima koji su titovirani na leđima, preko kojih je prešao taj period i koji baš i nisu uvijek bili sretni i zadovoljni u onom sistemu", naveo je Gegić.
 
U toku je snimanje četvrte priče posvećene Sabihi Hadžimuratović, ženi koja je prije rata proglašena idealnom ženom u magazinu Praktična žena zbog njenih aktivnosti i djelovanja. Jugoslovenski "crveni Titov pasoš" njoj je otvorio sva vrata u zemljama Pokreta nesvrstanih, gdje je mogla da radi brojne intervjue kao dopisnica Radija televizije Sarajevo.
 
Tri priče su već snimljene - prva je o Muji Resiću, šefu stanice uskotračne pruge Bistrik koji i danas živi u zgradi te stanice i čeka povratak Ćire u Sarajevo. Druga je posvećena 89-godišnjem Avdi Redžoviću koji je u Drugom svjetskom ratu kao pripadnik partizanske brigade oslobađao Sarajevo, nakon čega je dva puta hapšen i jednom osuđen na smrt strijeljanjem. Ta mu je kazna kasnije preinačena u 20-godišnju zatvorsku kaznu, a odležao je deset godina u KPD Zenica. Treća priča je o Fikretu Joldiću, koji je u punom smislu riječi tetoviran Titom. I danas je preselio vrijeme Tita i ljubav koju nosi u svoju bravarsku radionicu u Tuzli.
 
Poseban, dugometražni, film o Jovi Divjaku
Gegić najavljuje da od preostale dvije priče mnogo očekuje. "Jedna će biti posvećena Tatjani Ljujić-Mijatović, koja će imati svoju priču do sada apsolutno nepoznatu širem gledateljstvu, a druga izuzetnom čovjeku Alojzu Reniću, nogometašu broj jedan bivše Jugoslavije, koji je svojim golovima i sportskim djelovanjem ostavio neizbrisiv trag u bivšoj Jugoslaviji", smatra Gegić.
 
Priča koja je bila planirana kao sedmi dio serijala - posvećena Jovi Divjaku, zbog sadržaja i veličine teme izdvojena je kao zasebna i bit će rađena kao dugometražni dokumentarni film. Gegić je već u ratu snimio prvi i jedini film o suđenju Jovi Divjaku 1992. godine u kasarni Viktor Bubanj, koji je u ratu i nakon njega obišao cijeli svijet. Ovaj će film donijeti nove detalje iz Divjakovog života tokom i nakon rata. Pripreme su već počele, a snimanje bi moglo početi iza nove godine.
 
Očekuje se da bi se serijal Titovaža u postprodukciji trebao naći do Nove godine, a bit će emitiran na Federalnoj televiziji.