Sarajevski ratni tunel dobija audio vodič i vodič na Brailleovom pismu (VIDEO)

Iz sarajevskog spomeničkog kompleksa Tunel D-B, poznatog kao "Tunel spasa" stižu dobre novosti. 

U petak će javnosti biti promoviran audio vodič muzeja, kao vodič Spomeničkog kompleksa Tunela D-B za slijepa i slabovidna lica na Brailleovom pismu.

Tunel D-B je podzemna građevina koja spaja sarajevska naselja Dobrinja i Butmir, a prostire se ispod aerodromske piste. Ovim tunelom, dugačkim oko 800 metara, tokom opsade Sarajeva je vršena komunikacija između opkoljenog grada i ostatka svijeta. 

Tunel spasa ima zimsko i ljetno radno vrijeme. Od 1. novembra do 31. marta otvoren je otvoren je pd 9:00 - 16:00 (zadnji ulaz 15:30), a od 1. aprila do 31. oktobra od 9:00 - 17:00 (zadnji ulaz 16:30). Redovna cijena ulaznica je 10 KM, a snižena cijena je 5 KM. 

O tunelu spasa: 

Kada se rodila ideja o izgradnji tunela ispod piste sarajevskog aerodroma, kako bi se opkoljeno Sarajevo povezalo sa ostatkom bosanskohercegovačke teritorije, mnogima se dojmila čudnom. Međutim, bilo je to vrijeme kada je sve bilo i više nego čudno. Sam grad se na kraju 20. stoljeća našao u klasičnoj srednjevjekovnoj opsadi. U vojnoj teoriji se baš za taj period, tačnije rani srednji vijek, vezuje pojava tunela kao fortifikacijskih objekata. Nerijetko se u tom periodu upravo tunel smatrao odlučujućim faktorom u ostvarenju ratnih ciljeva. I u novijoj historiji ratovanja susrećemo se sa tunelima koji su prokopavani u različite svrhe. Tuneli su bili korišteni i u Prvom i u Drugom svjetskom ratu. I danas, na Britanskom otoku Jersey, postoji cijeli podzemni kompleks poznat kao „Jersey War Tunnels“, a sličan kompleks možemo posjetiti i na Gibraltaru.

Tunelima su se služili i Vijetnamci, a sličan model podzemnih komunikacija koriste pojedine oružane skupine na Bliskom Istoku. Tuneli su igrali posebno važnu ulogu u Bejrutu. Palestinci imaju svoje tunele u Gazi koji ih povezuju sa Egiptom. Posebno zanimljivi su bili tuneli koji su prokopavani u doba Hladnog rata u Berlinu. Pretpostavlja se da i danas ispod Berlina postoji oko 30 tunela koji su služili za bjekstvo iz Istočnog u Zapadni Berlin, a da ih je desetak poslužilo svrsi. Osim običnih ljudi, u Berlinu su tunele kopali i špijuni, a najpoznatiji tunel te vrste bio je američko-britanski projekat vrijedan oko 30 miliona dolara, koji je trebao povezati jedan američki radar sa sovjetskim telefonskim linijama. Pri samom kraju radova Sovjeti su ga otkrili.

Za razliku od svih pobrojanih, sarajevski tunel, od ideje do realizacije, a prevashodno po funkciji, bio je po mnogo čemu jedinstven objekat ove vrste na svijetu. Ta prokopana rupa u zemlji, duga približno 800 m, sa prosječnom visinom od 1,6 m i širinom od 1 m, podsjećala je na sve drugo osim na tunel ali će zbog značaja za Sarajevo i BiH postati veća od La Manche-a. Dašak slobode dospio je kroz tunel do grada koji se gušio i bio je dovoljan da ljudima podari novu snagu za opstanak u godinama rata koje će uslijediti. Zbog vojnog, političkog, psihološkog značaja i značaja za snabdijevanja grada koji je imao, bio je najstrožije čuvana tajna – „tunel kojeg nema“ (tekst preuzet sa oficijelne stranice).