Sarajevski dani poezije | Senadin Musabegović: Kada se riječ devalvira, poezija postaje još važnija

Sarajevo će od 19. do 23. oktobra biti domaćin 65. međunarodne književne manifestacije Sarajevski dani poezije, koja će i ove godine okupiti ugledne pjesnike, književnike, kritičare i ljubitelje književnosti iz Bosne i Hercegovine, regije i svijeta.

U vremenu u kojem se riječ sve više devalvira, a društvo suočava s dubokom krizom vrijednosti, kakvu ulogu danas imaju poezija i književnost?

O tome, ali i o stanju kulture i odgovornosti pisaca da prepoznaju i artikuliraju duh vremena, razgovarali smo s prof. dr. Senadinom Musabegovićem, pjesnikom, esejistom, teoretičarom i profesorom na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (UNSA), te predsjednikom Programskog savjeta 65. Sarajevskih dana poezije, jedne od najznačajnijih književnih manifestacija u Bosni i Hercegovini.

Trending

Tarik Muharemović sreo svog dvojnika: Reakcije obojice nasmijale društvene mreže

Istinski krik

Radiosarajevo.ba: Sarajevski dani poezije ove godine obilježavaju 65. izdanje. Šta ova dugovječnost govori o značaju manifestacije za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, ali i o kontinuitetu književnog života u zemlji koja je prošla kroz toliko historijskih i društvenih promjena?

Musabegović: Sarajevski dani poezije zaista su manifestacija koja je obilježila Sarajevo u svakom smislu, svojom otvorenošću i povezivanjem. Upravo poezija na određeni način može, kroz neku svoju vrstu neizrecivosti, istaknuti tragediju kroz koju je Sarajevo prošlo.

Naime, kroz poeziju se može izreći ono nebrušeno, neka patnja, neki istinski krik koji se kod nas čuo za vrijeme rata. Zbog toga smatram da Sarajevski dani poezije imaju svoj značaj. Međutim, trebamo naglasiti i da je poezija svojedobno bila itekako atraktivna. Vjerovalo se da poezija može mijenjati svijet, a danas živimo u dobu trijumfa tehnoslike, pa je poezija sve više zanemarena.

Prije oko 20h

Počinju 65. Sarajevski dani poezije: Pjesnička planeta Sarajevo

Na ovaj način želimo vratiti određenu vrstu digniteta samoj poeziji.

Radiosarajevo.ba: Među programima svakako se izdvajaju hommage Marku Vešoviću i književni portret Semezdina Mehmedinovića, dvojice autora čiji opus zauzima važno mjesto u savremenoj bosanskohercegovačkoj književnosti. Tu je i sjećanje na veliko djelo našeg Abdulaha Sidrana. Koliko su ovakvi susreti važni za očuvanje književnog pamćenja i predstavljanje djela naših pisaca novim generacijama čitalaca?

Musabegović: Ove godine imamo i značajan program posvećen mladim pjesnicima iz Bosne i Hercegovine, koji vodi Asmir Kujović, uz programe koje ste istakli. Naslanjamo se na bogatu pjesničku tradiciju, kakva je ona Abdulaha Sidrana i Marka Vešovića, a sada govorimo i o Semezdinu Mehmedinoviću, koji i dalje stvara svoje knjige.

Nastojimo, dakle, povezati generacije, sačuvati svijest o kontinuitetu i razmišljati o onome što je novo. Imamo stariju generaciju koja je otišla i nove generacije koje tek dolaze. Uvijek postoji ideja da ne stvaramo nezavisno od onoga što nam je prethodilo. Pjesnici stvaraju kroz jezik. Jezik smo, ipak, naslijedili; dolazi nam od drugih i kroz njega kreiramo sebe. Neko je prije nas pisao poeziju i u vlastitom stvaralaštvu prepoznajemo utjecaje starijih generacija koje su stvarale prije nas.

Radiosarajevo.ba: Profesore Musabegović, na kraju, manifestacije poput ove daju značajan doprinos kulturnom životu Bosne i Hercegovine i Sarajeva te na neki način ističu važnost kulture u našem društvu. Jer, kako bi se to moglo reći u duhu Karahasanove misli, Bosna je prije svega kultura. Nisu li upravo to vrijednosti koje mogu, i u širem smislu, potvrđivati značaj naše zemlje?

Bosansko pamćenje i svijest

Musabegović: Karahasan je izrekao jednu lijepu misao o tome da je naš odnos u multikulturalizmu - dramski odnos. To je jedinstvena kultura koja u sebi zadržava mnoštvo različitih utjecaja i kultura. Kada profiliramo sebe kroz poeziju, upravo je tada jasan osjećaj da se povezujemo kroz kulturu.

Na određeni način, bosansko pamćenje i bosanska svijest oblikuju se i kroz kulturno profiliranje. To je veoma važan aspekt u današnjoj Bosni i Hercegovini. Nažalost, danas živimo u velikim poteškoćama. Riječ se devalvira. Nažalost, i mi smo na rubu izdisaja.

Program koji smo ove godine pripremili uredili smo u okviru datih mogućnosti. Napomenuo bih da se ranije dodjeljivala nagrada "Bosanski stećak", koju su dobili brojni eminentni ljudi. Spomenuo bih, naprimjer, Mahmuda Derviša, Charlesa Simića, Petra Gudelja i druge autore s područja bivše Jugoslavije i šire. Mnogi pjesnici dobili su "Bosanski stećak", među njima i oni koji su imali određen stav prema tragediji koja se dogodila Sarajevu i prema opsadi grada.