Rada Šešić: Naša DOCS porodica je sve veća

Dokumentarna produkcija u regiji je iz godine u godinu sve bolje organizirana i pažljivije isplanirana. To se jasno vidi i u ovogodišnjoj docs. žetvi u kojoj se nekoliko dokumentaraca ističe upravo po tome što su izuzetno promišljeno rađeni, te producirani, financirani i izvedeni vrlo profesionalno. Par filmova koproducirale su velike televizijske kuće iz Zapadne Evrope, neki su čak dobili laskave kritike u vodećim filmskim časopisima. Nekoliko ih je već premijerno prikazano na prestižnim festivalima docs. filmova poput IDFA u Amsterdamu, neki su čak osvojili nagrade. Rezultanta svega toga je da takvi filmovi postavljaju visoki kvalitativni standard za sve ostale u regiji te će ih i drugi u budućnosti morati slijediti.


Tome u prilog ide i najveća novina u našem programu a to je da smo u takmičarskoj selekciji prigrlili još pet zemalja, slijedeći primjer SFF-ove igrane takmičarske selekcije, koja je to učinila prije nekoliko godina. Od sada ćemo bliže pratiti šta se dešava u dokumentarističkom svijetu Austrije, Turske, Grčke, Kipra i Malte. Ove dvije posljednje zemlje tek trebaju razvijati svoju dokumentarističku produkciju, mada Kipar već ima zanimljiv dokumentarni festival, a počeo je i sa radionicama, u saradnji sa Evropskom dokumentarističkom mrežom (EDN-om). Ostale tri nove zemlje na listi imaju dobro organiziranu docs. produkciju i značajni su sudionici na svjetskoj dokumentarističkoj sceni. Naprimjer, austrijski dokumentarci su u samom vrhu evropskog filma i redovito osvajaju nagrade na vodećim festivalima kao što su IDFA, Sundance, Leipzig i Marseille. Grčka ima fantastičan festival dokumentarnog filma u Solunu, gdje su, u saradnji sa EDN, već prije desetak godina započeli izuzetno uspješnu radionicu i pitching forum, vrlo značajan kako za cijelu regiju tako i za grčku nacionalnu produkciju. Turska ima manje organiziranu, donekle razbarušenu no izuzetno intrigantnu produkciju, u kojoj se radi uz ogroman entuzijazam, privatne investicije i puno kreativne energije. Njihovi autori su uspjeli doći do internacionalnih izvora financiranja i pokrenuti nekoliko manjih i većih festivala, od kojih su neki specijalno namijenjeni dokumentarcima, kao što je 1000 Docs, itekako poznat festival u Istanbulu, ili novi festival Dokumentarist, koji je u istom gradu, te uspješan festival u Bodrumu ili onaj u Eskisehiru koji sami organiziraju studenti filma.

Šta sve ovo znači za filmove iz regije u cjelini, a šta za naš festival i naš program? Znači da su režiseri iz ostatka regije sada suočeni sa žešćom konkurencijom! Zemlje poput Bosne i Hercegovine ili Makedonije, Albanije, Crne Gore i Kosova, pa čak i Slovenija i Bugarska, nažalost, još uvijek imaju vrlo male dokumentarne produkcije i često niti jednu ili samo po jednu, iznimno dvije producentske kuće posvećene isključivo dokumentarcima. U isto vrijeme je u Evropi sve više dokumentarističkih radionica, talent kampusa i ljetnih škola, pitching foruma; gdje se dokumentarističke ideje razvijaju, podržavaju, pretvaraju u prave scenarije, stvaraju planovi snimanja, razrađuju produkcijski uvjeti, i što je jako važno – razmatraju se strategije financiranja. Neki od filmova u ovogodišnjoj takmičarskoj selekciji upravo su dokaz da se sistematičan rad isplati i često daje zaista dobre rezultate. Film SEVDAH, kojem je pripala čast otvoriti naš ovogodišnji program (imat će svjetsku premijeru na SFF-u), potpuno se razvijao tokom cijele godine dana kroz poznatu Evropsku radionicu Ex Oriente, a proces finaciranja, produkcije i postprodukcije trajao je čak tri godine. Slično je bilo i sa filmom PLATI I ŽENI koji je nedavno osvojio nagradu na značajnom festivalu Visions du Reel. Filmu KAVIJAR KONEKŠN se posrećilo i dobio je sredstva dva prestižna fonda – ITVS-a iz San Francisca te nizozemskog Jan Vrijman/IDFA fonda. Film DOVIĐENJA, KAKO STE?, koji već par mjeseci putuje po raznim festivalima, također je pripreman na raznim radionicama, pitching sesijama. Reditelju je trebalo nekoliko godina da iz predprodukcije uđe u produkciju, te u postprodukciju i dobije ovako uspješan film.
Naravno, ima mnogo načina da se producira/financira docs. film i mnogo puteva ka boljem scenariju ili planu snimanja, ali raditi sa malo ili nimalo novca, bez podrške, sa ograničenom opremom i lošim uvjetima montaže i ostale postprodukcije, bez prikazivačke strategije, bez promotivnog plana i ulaganja, najteži je put kojim se može ići. Sličan je borbi Don Kihota sa vjetrenjačama.

Upravo zato smo, kao sastavni dio našeg regionalnog dokumentarnog programa, odlučili približiti nekoliko tema koje su ključne za rad manje iskusnih autora u regiji, te smo organizirali par predavanja/stručnih susreta; na kojima će vam specijalisti za te oblasti u vidu izlaganja objasniti šta i kako raditi, te odgovoriti na sva vaša pitanja, nedoumice, nepoznanice. U svijetu dokumentarista omiljena, šarmantna Finkinja, bivša glavna urednica dokumentarnog programa YLE TV, te do lani direktorica EDN-a, najznačajnije organizacije za evropski dokumentarni film, trenutno glavna urednica odjeljenja za sve medije na YLE TV-u, Leena Pasanen, fokusirat će se na kako napraviti dobar trailer, kamo otići i kako potaknuti radoznalost potencijalnih financijera za vaš projekt. Diane Weyermann, dobra prijateljica SFF, bivša direktorica fonda Soros, a kasnije i Sundance fonda, danas producentica uspješnih dokumentaraca iz Amerike, bavit će se vrlo osjetljivim pitanjem razlike između dokumentarne reportaže i kreativnog dokumentarca. Ova tema još uvijek je problematična za veliki broj autora u našoj regiji. Svake se godine, prilikom selekcije, susretnem sa najmanje šezdeset posto prijava koje su tipične TV reportaže, ponekad tek samo prilozi, sa premalo autorskog udjela pa čak i pokušaja da ta, često i intrigantna ideja ne ostane samo na vizualnom zapisu ili novinarskom istraživanju, nego da preraste u umjetnički dokumentarni film. Naš treći specijalni gost, talijanski producent Stefano Tealdi, koji je rukovodilac zanimljivog skupa Documentary in Europe (Barodecchia, July), pravi je doktor za financiranje dokumentaraca. Radio je i sa velikim financijerima, ali se znao nositi i sa malim produkcijama ako su mu teme zanimljive i obećavajuće. Njegova producentska kuća Stefilm producirala je i film MOSTAR UNITED, koji će zatvoriti naš program (izvan konkurencije), a koji je režirala mlada autorica Claudia Tosi.

Procjenjuje se da se u svijetu godišnje snimi nekih 10.000 dokumentarnih filmova i da ima negdje oko 3.600 filmskih festivala godišnje. Prema tome, može se reći da postoji film za svaki festival i da postoji festival za svaki film. Mi nastojimo pomoći da se ta dva elementa spoje na najbolji mogući način i da se na svjetsku dokumentarističku kartu unesu svi dobri, inspirativni i kreativni filmovi iz naše regije. Postoji interes da se najbolji filmovi iz našeg programa prikažu na nekoliko značajnih festivala, selektori raznih svjetskih festivala već su najavili svoj dolazak, (neki su i u žiriju), a mi pozdravljamo i njih i naše talentirane režisere, koji su napravili ovih dvadeset dokumentarističkih dragulja koje ćemo prikazati u ovogodišnjem takmičarskom programu.
Sretno!
Želimo vam srdačnu dobrodošlicu i ugodno vrijeme na SFF-u!
Selektorica: RADA ŠEŠIĆ

TAKMIČARSKI PROGRAM – DOKUMENTARNI FILM 2009.
SVJETSKE PREMIJERE

DREAMERS
Bosna i Hercegovina, 2009, DVD, kolor/b&w, 30 min.
Režija i scenarij: Nermin Hamzagić
Dokumentarni film prati hip hopere Samira Karića i Amira Muminovića iz sela Hajvazi kod mjesta Kalesija u sjeveroistočnoj Bosni. Zbog pjesme u kojoj su kritikovali općinske vlasti, sin načelnika općine ih je istukao noću na cesti. Novinski članak o tom incidentu je zainteresirao teatarsku i filmsku produkciju East West Centar. Nedugo zatim, Samir i Amir postali su dio ekipe predstave "Klasni neprijatelj". Ova predstava East West Centra govori o obespravljenim mladim ljudima u jednom nasilničkom razredu srednje škole u Bosni i Hercegovini. Samir i Amir kreću na svjetsku turneju sa East West Centrom. Dokumentarni film je koncipiran kao road movie.

IKO
Bosna i Hercegovina, 2009, Beta Sp, kolor, 35 min.
Režija i scenarij: Timur Makarević
IKO je još jedan pogled na BiH. Bez ljudi, riječi, razmišljanje o zemlji. Eskapizam ili istraživanje? Vjerovatno oboje.

SEVDAH
Hrvatska/Bosna i Hercegovina, 2009, DigiBeta, kolor/b&w, 66 min.
Režija: Marina Andree
Scenarij: Jelena Paljan, Marina Andree
Sevdah je osjećaj života uronjenog u melanhoniju, čežnju i prelijepu tugu, u sevdalinci izražen u svom najčišćem. Ova jedinstven forma, koja u Bosni postoji već više od 400 godina, često se poredi sa fadom i bluzom. U Bosni je sevdah bitan koliko i život, ljubav, smrt, sreća, tuga… a vjerovatno zato što je svima tako blizak, u Bosni će ga svi drugačije definirati. Umjesto da pokuša definirati sevdah, ovaj film evocira kroz priče osjećanja, muziku i slike. Priče u film unose različite osobe, a to vodi i osnovne linije. To su Farah, Damir i Marina. Spisateljica, muzičar i režiserka. Smrt njihove prijateljica Farah, spisateljice i ljubitelja sevdalinke, spojila je muzičara Damira i režiserku Marinu. U pokušaju da se nose s osjećajem gubitka i tuge, odlučili su da naprave film o sevdahu. Strastvene priče o sevdahu koje je Farah pisala inspiriraju ih i vode na put kroz Bosnu. Na tom putu otkrivaju emotivne odjeke bosanske tradicije, nedavne tragične prošlosti i sadašnjosti, u dušama ljudi koje sreću. Zajedno putuju kroz svijet sevdaha koji ne postoji u materijalnom, vidljivom svijetu, već u duhovnom prostoru ljudi koji žive i osjećaju sevdah, stvaraju i pjevaju sevdalinke. Film su napravili kao emotivno, muzičko, lirsko i vizuelno putovanje kroz dušu Bosne, kroz lične emocije i sjećanja.

ŠUT' ŽENO!
Bosna i Hercegovina, 2009, Mini DV, kolor, 20 min.
Režija i scenarij: Aldin Arnautović
Sezona počinje. Juriša se na titulu koja vodi u Ligu evropskih prvaka. Tri glavna i nekoliko sporednih likova pričaju o grupi djevojaka koje se bave „neuobičajenim" sportom. Ženskim fudbalom. Njihov klub najuspješniji je u zemlji i 18. mjestu u Evropi. Ipak nemaju ni službenu prostoriju nego hrpu pehara drže u privatnim stanovima i kućama. Ipak, Samira, Hajro, Ivana, Merima, Alisa i njihove suigračice ne odustaju. Uživajući u svakom momentu „muške" igre,neumorno se bore i pobjeđuju. Uz sport nekad idu i suze i tuče. Je li ženski nogomet drugačiji od muškog? Glavni likovi, sve su djevojke osim direktora kluba, govore o sebi, svojoj strasti, želji za pobjedom i životu u sredini s predrasudama. Ovaj film je veseo, takve su i njegove junakinje. S druge strane, kombinacija je sportskog dokumentarca i društveno angažovanog dokumentarca, to je priča o ljudima i trenucima iz nijhovog života.

MEĐUNARODNE PREMIJERE

FATA MORGANA
Mađarska, 2008, Betacam SP, kolor, 22 min.
Režija i scenarij: Eszter Cseke
Fata morgana: priviđenje i optički fenomen. Moderna bajka o jednom neženji u zabačenom rumunskom selu. Ostati neženja je najveći mogući neuspjeh u društvu. U selu je ostala samo jedna djevojka, Elena. Je li to prava prilika ili samo fata morgana za te momke ?
SPLITSKI AKVAREL
Hrvatska, 2009, DigiBeta, kolor, 16 min.
Režija i scenarij: Boris Poljak
Žnjan, jedna od splitskih plaža, nastala je tako što se obala zasipala pijeskom i morskim šljunkom. Nije organizirana kao prava plaža i koristi se kao parking, te se smatra gradskom plažom za ljude skromnijih mogućnosti. Film se bavi ljudima na plaži, koje jaki teleobjektiv snima u svakodnevnim situacijama tipičnim za život na plaži. Plivači, more, auti i brodovi trepere od vreline ljetnog dana, kao pokretna punto secco slika. Njihov spori ritam stvara sliku njihovog pukog postojanja.
SRETNA ZEMLJA
Hrvatska, 2009, DigiBeta, kolor, 50 min.
Režija i scenarij: Goran Dević
Film prati pripreme, putovanje i dolazak na odredište dva autobusa. Prvi autobus (Rijeka -Kumrovec), čiji putnici na dan Titovog rođendana odlaze u obilazak njegove rodne kuće, i drugi (Zadar - Bleiburg), vozi ostarjele gubitnike 2. svjetskog rata i ideološki pomladak na mjesto predaje, gdje je započelo njihovo stradanje. Iako su zbivanja u ova dva autobusa plod potpuno oprečnih ideoloških pozicija, za vanjskog sudionika, promatrača, začuđujuća je dramaturško-emocionalna istost njihovih vanjskih manifestacija. Oba putovanja imaju za odredište mjesto na kojem se svake godine sakuplja desetak tisuća ljudi, putnici u oba autobusa kasne, oba putovanja organiziraju komično-kaotični pojedinci i, ono što je najbitnije, putnici u oba autobusa žive u nekoj vrsti prošlosti. To življenje u boljoj/lošijoj prošlosti bilo bi normalno i razumljivo da se radi samo o direktnim učesnicima 2. svjetskog rata. Većinu, pak, u autobusima čine ljudi koje od rata dijeli i nekoliko generacija. Važan dio filma je i praćenje preobrazbe lokacija prema kojima autobusi putuju, iako pravo odredište oba putovanja i nije neko realno mjesto. SRETNA ZEMLJA je zapravo dokumentarističkim sredstvima izveden road movie u prošlost.

REGIONALNE PREMIJERE
CONSTANTIN I ELENA / CONSTANTIN SI ELENA
Rumunija, 2008, HD CAM (HDTV), kolor, 103 min.
Režija i scenarij: Andrei Dascalescu
Gorko-slatka ljubavna priča. Gdje je "slatko" ljubav (nakon 55 godina braka), a "gorko" je nedovoljno vremena za "slatko" (starost), a "priča" je svakodnevni život. Film je o praiskonskom, čistom načinu da se živi i voli. Filmski, posmatrački, ponekad voajeristički pogled na način života i sam život – i jedno i drugo skoro izumrlo.
COOKING HISTORY
Austrija/Slovačka/Češka, 2009, 35 mm, kolor, 88 min.
Režija i scenarij: Peter Kerekes
Portreti vojnih kuhara iz cijele Evrope koji su služili u raznim vojskama i bili svjedoci evropskih ratova dvadesetog vijeka. Njihova sjećanja su, zapravo, subjektivna viđenja historijskih događaja, koja u određenom smislu odstupaju od konvencionalne historije. Vode nas iza scene datuma, činjenica, objava ratova, bitaka i mirovnih sporazuma. KUHARSKA HISTORIJA pokazuje male tajne tih ljudi, otvara dimenziju historije koja se ne može naći u udžbenicima i arhivama. Direktnost anegdota i sudbina ljudi u ovom filmu prenose smisao života i smrti u "ratnoj mašineriji", nadu, čežnju i strategiju preživljavanja u okruženju razaranja i očaja.
GOLESHOVO
Bugarska/Velika Britanija, 2008, HD CAM (HDTV), kolor, 34 min.
Režija i scenarij: Ilian Metev
Bugarsko selo slika je jednog od najgorih slučajeva depopulacije u svijetu. Ovo je priča o smrti Goleševa, zaboravljenog planinskog mjesta. Tu se šačica staraca bori da preživi: jedan par bori se s magarcem. Jedan zaboravni svećenik pastvu dovodi u konfuziju. Jedna žena prijatelje hrabri pjesmama. Hoće li im se djeca ikad vratiti? Urađen uz izuzetnu pažnju prema formi, ovaj opservativni dokumentarac je težak, ali pažnje vrijedan portret nade.
ŠPIJUN U GRADU S JEDNIM KONJEM / KÉMEK A PORFÉSZEKBEN
Mađarska, 2009, Beta Sp, kolor, 51 min.
Režija i scenarij: Gábor Zsigmond Papp
Postupajući po zadatku koje im daju imperijalistički špijunski organi, praktičnim zadacima špijunaže bave se profesionalni špijuni i agenti koji se vrbuju iz građanstva drugih zemalja koji, čim postanu agenti, redovno izdaju svoju domovinu. Za koga se agenti regrutiraju? Je li se moguće povući iz špijunaže? Ova i slična pitanja postavljamo Gáboru Rimneru koga je CIA kao špijuna regrutirala 1972.

BH. PREMIJERE
DOVIĐENJA, KAKO STE?
Srbija, 2009, Beta Sp, kolor, 60 min.
Režija: Boris Mitić
Scenarij: Boris Mitić, Beogradski aforistiĉki krug
Satirička dokumentarna bajka o "junaku našeg doba" koji bi umro za ono u šta vjeruje, a više ni u šta ne vjeruje. Originalni filmski jezik, s ekskluzivnim satiričkim dokumentarističkim slikama i u stilu underground književnosti, koji nam vraćaju ono što nam najviše treba u ovom samodestruktivnom svijetu: novu viziju, intelektualnu satisfakciju, lažni osjećaj nade i veliki osmijeh… Jedina preostala motivacija za naratora je da odabere kako će umrijeti. Time izaziva razne arhetipske protivnike današnjeg društva na seriju apsurdnih duela, ali ad hoc shvata da su njegovi potencijalni protivnici (biznismen-humanitarac, iskreni političar, okajani ratni zločinac, moralista-licemjer, strasni nihilista, korumpirani ljekar, orkutni vjernik, romantični ljubavnik, itd.) već bili predmet ismijavanja u satiričnim komentarima prijatelja. Njegovi samorazorni porivi su sve veći, dok ne dođe do konačne konfrontacije s jedinim dostojnim protivnikom – neprijateljem u sebi.
KAVIJAR KONEKŠN
Srbija, 2008, DigiBeta, kolor/b&w, 58 min.
Režija i scenarij: Dragan Nikolić
KAVIJAR KONEKŠN je priča o braći Pacovima koji bezuspješno pecaju VELIKU ribu, koja će im donijeti laku paru i mogućnost odlaska iz srpskog sela u kojem žive. Monotoniju povremeno prekida igra binga u prljavom seoskom centru, gdje ljudi upisuju brojeve dok se u pozadini vrti pornić, ili smrću, koja nikad nije daleko…, ili apsurdnom odlukom lokalnog suda o teritorijalnoj nadležnosti, iz koje nije jasno ko je svjedok, ko optuženi, a ko tužilac. Zabrana pecanja koju uvodi Evropska unija na kraju izaziva urnebesnu promjenu…
KUPAČI / LOUOMENOI
Grčka, 2008, Beta Sp, kolor, 46 min.
Režija i scenarij: Eva Stefani
Film prati grupu grčkih penzionera koji u ljetnoj sezoni redovno posjećuju različite banje. Život u grčkim banjama je spor, u ritmovima koji podsjećaju na prošla vremena. U bezbojnoj atmosferi osjećaju da mogu raditi i govoriti ono što inače ne bi u svojim uobičajenim društvenim krugovima. U zraku se osjećaju lakoća i sloboda, kao da ste okruženi grupom adolescenata na kampovanju. Ova vedra atmosfera često se smjenjuje s refleksijama na temu prošlosti i smrti.
MUJEZIN / MUEZZIN
Austrija, 2009, HD CAM (HDTV), kolor, 85 min.
Režija i scenarij: Sebastian Brameshuber
Još od vremena poslanika Muhameda, muslimanske vjernike na molitvu pet puta dnevno poziva mujezin. Turska takmičenja u ezanu su novija pojava. Svake godine se mujezini te zemlje takmiče, a njihova snažna ekspresivnost dokazuje da su mujezini posebna vrsta umjetnika. MUJEZIN prati dramatični tok takmičenja i istražuje fenomen individualnosti u islamskoj kulturi.
NA PUTU DO ŠKOLE / ON THE WAY TO SCHOOL
Turska, 2009, HD CAM (HDTV), kolor, 81 min.
Režija: Orhan Eskiköy, Özgür Dogan
Scenarij: Orhan Eskiköy
Mladog turskog učitelja Emrea Aydina vlada šalje da radi u školi u jednom zabačenom i siromašnom kurdskom selu. U selo stiže početkom školske godine i nailazi na neka neugodna iznenađenja. U selu nema tekuće vode, a učenici ne dolaze na nastavu. Film NA PUTU DO ŠKOLE prati Aydina cijelu školsku godinu. Kamera, iz prikrajka neprimjetno, prati njega i učenike, vidi se koliko je Aydinov posao težak. Mnoge porodice kod kuće govore samo kurdski, tako da je učenje turskog djeci ne samo teško već i osjetljivo pitanje, s obzirom na zategnute odnose između Kurda i Turaka. Aydin se osjeća kao stranac u sopstvenoj zemlji, ali je odlučan u namjeri da povjereni zadatak izvrši. Uglavnom kao nastavnik je strpljiv i ljubazan, ali kad vidi da učenici bilješke u sveskama vode na kurdskom, gubi kontrolu i izbacuje ih sa časa. Zgrabi telefon i zove kuću, gdje ga brižna majka pomno sluša.
PISMO DJETETU / OTROCI
Slovenija, 2008, DigiBeta, kolor, 100 min.
Režija i scenarij: Vlado Škafar
Istina je ono što osjećamo u srcu. U filmu PISMO DJETETU kombiniraju se intimni razgovori potpunih stranaca i lična pisma upućena djetetu o životnim sitnicama. U seriji "usmjerenih monologa" ljudi – od djece u vrtiću do poznog životnog doba – razmišljaju o svom životu i kroz njega ponovo prolaze. Kad zaborave na kameru i okrenu se prema sebi – tad počinje film. Sami su sa sobom pred nama, a i mi sami smo sa sobom, sa svojim životima, davno prošlim, itekako prisutnim. Lični dnevnici lagano oslikavaju ljudski život u proteklih sto godina. U prvom planu, vidi se kako je ljudski život sve više perspektivniji i poznatiji.
PLATI I ŽENI
Hrvatska/Makedonija/SAD/Austrija, 2009, DigiBeta, colour, 76 min.
Režija: Atanas Georgiev
Scenarij: Marjan Alcevski
Marko i Atanas su prijatelji čiji bi životi bili slatki kao štrudla da nema sitnog problema - njihovih papira. Treba im evropski pasoš i spremni su uraditi bilo šta da do njega dođu, čak i kupiti sebi žene. Naoružani samo drskošću i sa 7.000 eura, kreću u potragu za ženama svojih snova – koje će ih odvesti do oltara, a poslije biti tu do razvoda. Odiseja kroz nedođiju bečkog imigrantskog života, stvarna je priča o "zelenoj karti" i komičan i dirljiv pogled u ono što preskače barijere "Tvrđave Evrope".
VJERNICI
Bosna i Hercegovina, 2008, Beta Sp, kolor, 22 min.
Režija i scenarij: Namik Kabil
Priča o multietničkom Sarajevu danas zvuči kao ironičan i tužan stereotip jer je to jedno retroaktivno pozivanje na nekadašnju multietničnost Sarajeva ratom teško urušenu. Ipak u Sarajevu postoje ostrva drugačijeg razmišljanja. Jedno takvo ostrvo je hor Pontanima, most duša, koji djeluje u Franjevačkoj crkvi Svetog Ante na Bistriku.
VRELA KRV
Srbija, 2008, Beta Sp, kolor, 51 min.
Režija: Marko Mamuzić
Scenarij: Miloš Teodorović, Ivana Lalić Majdak
Sedam godina nakon pada Miloševićevog režima i petooktobarskih promjena, Srbija je i dalje zemlja u velikoj mjeri izolovana od svijeta i u kojoj ekstremna desnica iz dana u dan jača. Izgredi ultra desnih grupacija, čiji su pripadnici izrazito mladi ljudi, javni su i učestali poslije 2000. Upravo taj ekstremizam je ključna tema ovog filma, u kojem je autor pokušao ukazati i upozoriti na bujanje opasnih fenomena kao što su fašizam i neonacizam.

IZVAN KONKURENCIJE
REGIONALNA PREMIJERA
MOSTAR UNITED
Italija/Slovenija, 2008, Beta Sp, kolor, 75 min.
Režija i scenarij: Claudia Tosi
Mensud se borio u ratu u BiH, branio je svoj rodni grad Mostar i Stari most. Sad kad se mir vratio, Stari most je obnovljen, Mensud se opet bori, ovaj put protiv novog nacionalističkog mentaliteta. Podijeljen i ostrašćen etničkim sukobom, Mostar više liči na dva geta podijeljena velikim bulevarom, prije nego li na veseli balkanski Monmartre, kakav je bio prije rata. Sa terena fudbalske škole legendarnog mostarskog kluba Velež, Mendsud cijelu vojsku djece uči vrijednostima prijateljstva i jedinstva. Njegov sin Dženan, jedan od njegovih igrača, ne može više podnijeti tu borbu. Sanja da zaigra za veliki evropski fudbalski tim i da živi u sigurnom okruženju.

organizator/radiosarajevo.ba