Proširenju EU na jugoistočnu Evropu

U organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak i Kršćanskog radničkog pokreta iz Italije (Movimento Cristiano Lavoratori - MCL) u Splitu je od 7. do 9. travnja održana međunarodna konferencija "Proširenje Europske unije na jugoistočnu Europu - Socijalni dijalog kao stožer integracija i kohezije".

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici nekoliko europskih zemalja, predstavnici europskih institucija, sveučilišni profesori, predstavnici sindikalnih organizacija i stručnjaci iz područja euro-integracija, priopćeno je iz HKD-a Napredak.

Među ostalima, uvodničari su bili: zastupnik u Europskom parlamentu Raffaele Baldassarreoli, predsjednik Parlamenta Republike Austrije Fritz Neugebauer, profesor na Katoličkom sveučilištu u Milanu Vittorio Emanuele Parsi, predsjednik Europskog radničkog pokreta Raf Chanterie, predsjednik MCL-a dr. Carlo Costalli, predsjednik Napretka prof. dr. Franjo Topić, profesor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Željko Šuman, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine Ismeta Bajramović i drugi.

Iako su razmišljanja bila raznolika svi su se složili da su zemlje jugoistočne Europe dio Europe i da je budućnost tih zemalja u Europskoj uniji. Kazano je kako bi Europa bila siromašnija bez integracije ovog dijela Europe, koji ima veliki povijesni značaj.

Redovno se na ovakvim skupovima dosta pozornosti posveti Bosni i Hercegovini i njezinim integracijskih procesima. Između ostalog na splitskoj konferenciji mogli su se čuti stavovi kako Bosna i Hercegovina treba nužne ustavne promjene, jer je izvjesno da s ovakvim ustavom teško može biti primljena u Europsku uniju.

U tom kontekstu bilo je i riječi o potrebi organiziranja Dejtona 2, u organizaciji međunarodne zajednice koja je suodgovorna za stanje u Bosni i Hercegovini, kao kreator Dejtonskog mirovnog sporazuma, a kojim bi Bosna i Hercegovina konačno dobila oblik normalne i funkcionalne zemlje.

Iako su se mogle čuti i stavovi da bi BiH mogla postati punopravnom članicom EU-e već 2014. godine pod uvjetom da se naprave nužne ustavne, ali i druge prije svega ekonomske i socijalne reforme, izvjesno je da se članstvo može očekivati tek 2020. godine, zaključak je sudionika konferencije, stoji u priopćenju.