U Brusa bezistanu predstavljanje Orijentalne zbirke i djela Hivzije Hasandedića

U okviru programa "Mozaik baštine Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije", u četvrtak, 2. jula, u 12.00 sati u Brusa bezistanu u Sarajevu bit će predstavljene Orijentalna zbirka, monografije i djela Hivzije Hasandedića.

Organizatori događaja su Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije i Muzej Sarajeva.

Prisutnima će se u uvodnom obraćanju obratiti direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč, dok će o predstavljenim izdanjima govoriti direktor Arhiva HNK/Ž Amir Kadribegović, direktor Orijentalnog instituta Aladin Husić i Jasmin Branković iz Federalnog ministarstva nauke i obrazovanja.

Trending

Sergej Barbarez slaže posljednje kockice za duel protiv Amerike: Da li je ovo sastav Zmajeva?

Na predstavljanju će biti predstavljena vrijedna izdanja posvećena orijentalnoj pisanoj baštini te naučnom i istraživačkom radu istaknutog historičara i orijentaliste Hivzije Hasandedića, jednog od najznačajnijih istraživača kulturno-historijske baštine Hercegovine i Bosne i Hercegovine.

Događaj je dio nastojanja da se široj javnosti predstavi bogata arhivska i kulturna baština koju čuva Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije, s posebnim naglaskom na orijentalne zbirke i publikacije od značaja za proučavanje historije Bosne i Hercegovine.

Hivzija Hasandedić (Jablanica 1.7.1915. - Mostar 19.10.2003.) je najpoznatiji i najplodonosniji istraživač i hroničar Hercegovine.

Hasandedić je u Sarajevu je završio Gazi Husrev-begovu medresu 1935. godine, a potom i Višu islamsku šerijatsko-teološku akademiju, odnosno današnji Fakultet islamskih nauka. Od 1954. godine do odlaska u penziju 1976. godine radio je u Arhivu Hercegovine. Upravo će ova institucija i njen časopis Hercegovina biti primarno područje istraživanja i objavljivanja njegovih radova. U javnosti se prvi put javlja pjesničkim prvijencem "Noćni ibadet" u tuzlanskom Hikjmetu 1934. godine, pod pseudonimom Muhamed Hivzi.

Njegova su istraživanja podrazumijevala kabinetski rad, izlazak na teren, sakupljanje i izučavanje narodnih predanja, razgovor s ljudima vezanim za baštinu i lokalnim poznavaocima ostavštine. Za svog života objavio je 430 bibliografskih jedinica različitog sadržaja. Sakupljao je građu pisanu na papiru, u vakufnamama, sidžilima, tarihima, medžmuama, starim novinama i knjigama, ali i pisane tragove na kamenu, na nišanima.

Za svoj naučni i istraživački rad promoviran je u počasnog doktora nauka na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru 2001. godine.