AFŽ: Nova stalna postavka slavi revolucionarnu prošlost naših pretkinja

Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena i Historijski muzej Bosne i Hercegovine pozivaju na otvaranje izložbe Polet žena - Antifašistički front žena, 13. decembra 2019. godine s početkom u 19 sati, u Historijskom muzeju BiH.

Prije 77 godina, 6. decembra 1942. godine na 1. Zemaljskoj konferenciji u Bosanskom Petrovcu, osnovan je Antifašistički front žena Jugoslavije (u nastavku AFŽ). Sve do 1953. godine, kada je organizacija ugašena, AFŽ je igrao važnu društveno-političku ulogu, a i danas se često predstavlja kao najsvjetlija epizoda ženske emancipacije na ovim prostorima.

Na današnji dan osnovan AFŽ: Prisjećamo se hrabrih žena bivše Jugoslavije

Na današnji dan, 6. decembra 1942. godine, u Bosanskom Petrovcu je na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena osnovan Antifašistički front žena (AFŽ). Bio je to najmasovniji ženski pokret na našim prostorima, a činili su ga AFŽ odbori širom bivše Jugoslavije: u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji, Srbiji, Vojvodini i Kosovu.

U okrilju Crvene već skoro deceniju traje istraživačko-dokumentaristički i umjetnički program “Šta je nama naša borba dala?“. 

"Projekat je započeo u Historijskom Muzeju (u nastavku Muzej), gdje smo se po prvi puta susrele sa građom vezanom za Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine i Jugoslavije. Od tada je, iz različitih izvora i uz svestranu podršku brojnih pojedinaca i institucija (Arhiva Bosne i Hercegovine, Historijskog Arhiva Sarajeva, Arhiva Hercegovačko-neretvanskog Kantona, Muzeja AVNOJ-a u Jajcu itd.) prikupljena i digitalizirana obimna građa povezana sa djelovanjem i razvojem organizacije. Istovremeno smo iz feminističke, historijske, kritičke i umjetničke perspektive poduzeli multidisciplinarno ispitivanje građe, proizvevši usput zbornik radova, niz izložbi i umjetničkih radova, te veliku digitalnu arhivu koja je dostupna na Internetu kao Online Arhiv antifašističke borbe žena Bosne i Hercegovine i Jugoslavije www.afzarhiv.org. Danas se, zahvaljujući projektu 'The Living Museum', ponovno nalazimo u Muzeju i otkrivamo ono što je decenijama bilo zanemarivano", navodi se u pozivu za izložbu.

"U još jednom naporu da proslavimo i obilježimo revolucionarnu prošlost naših pretkinja obilježavajući 77 godišnjicu od osnivanja AFŽ-a otvaramo novu stalnu postavku 'Polet žena'. Riječ je o dubljoj potrazi unutar ovog naslijeđa koje nikada nije za sebe našlo odgovarajuće mjesto ni u javnom sjećanju niti u nekom muzeju. Tragale smo za dijelovima njegove ženske strane koja je u vrijeme revolucionarnih promjena države i društva vrlo brzo skrajnuta s glavnog političkog kolosjeka čime joj je u općem poretku stvari i stvarnosti, dodjeljena sekundarna uloga. Ovim arhivsko-konzervatorskim i kustoskim pothvatom po prvi put, na jednom mjestu i u formi stalne postavke, izlažemo dijeliće ove stalno i iznova potiskivane historije sakupljene po ćoškovima i budžacima Muzeja", navodi se.

Postavka je nastajala kroz traganje i iskopavanje, a vremenom je sa svakim novim otkrićem dobijala svoj konačni oblik. Potraga je uključivala sate, dane i mjesece rada u teškim uslovima i veliki napor male grupe ljudi, ponajviše žena. Time je ovaj poduhvat postao i svojevrsni simobolički povratak predanom zajedničkom, afežeovskom radu kakav je karakterizirao epohu koju oživljavamo.

Otkriće centralno ovom postavu je pronalazak prostora unutar Muzeja, koji je također prethodno bio sklonjen od pogleda. U hodniku, u suterenu, u 10 zidnih vitrina, postavka je dobila svoju formu. Svaka vitrina je portal u jednu dimenziju ovog naslijeđa.

Postavka se sastoji od brojnih artefakta iz fundusa Muzeja, arhivskih dokumenata, fotografija, knjiga, periodike, postera i trodimenzionalnih objekata i tako objedinjuje sve njegove kolekcije. Uz originalni materijal prikazane su i intervencije iz budućnosti, gdje se kroz popularnu meme stranicu “Sve su to vještice” prikazuje ne tako ružičasta svakodnevnica AFŽ-a puna kontradikcija koje su stajale na putu stvarnog društveno-političkog oslobođenja žena u Jugoslaviji.

Sakupljanjem i predstavljanjem fragmenata i njihovom suvremenom lokalizacijom, aktualiziramo kolektivno žensko učešće u svim pamćenja vrijednim istorijskim događajima. U njima su žene uvijek najviše dale, da bi najviše trpjele i da bi ponijele najveći teret, a da ih se za odluke koje su događaje pokrenule nije niti pitalo. To kolektivno žensko učešće, postavljamo pred publiku u suteren Muzeja, tamo gdje se ono politički (ali i fizički) uglavnom nalazilo u svim istorijskim epohama i režimima uz poziv da se "žensko pitanje" ponovno otvori i beskompromisno ispita.