Nagrada Zvono 2010 dodijeljena Adeli Jušić
Radiosarajevo.ba
Na konferenciji za novinare koja je održana u ponedjeljak, 27.09.2010 godine u prostorijama Centra za savremenu umjetnost Sarajevo, objavljeno je ime dobitnice nagrade ZVONO 2010.
Dobitnica ovogodišnje nagrade je Adela Jušić. Nagrada se dodjeljuje od 2006. godine, a sastoji od šestosedmičnog boravka u NY i samostalne izložbe u Sarajevu po povratku iz Amerike. Nagrada ima internacionalni karakter i organizira se u još deset zemalja Centralne i Jugoistočne Evrope.
U nastavku prenosimo obrazloženje žirija
Žiri u sastavu
Maja Abdomerović, kustosica, Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Dunja Kukovec, kustosica i teoretičarka umjetnosti, Ljubljana
Pierre Courtain, umjetnik i galerista, Sarajevo – Pariz
Anja Bogojević i Amila Puzić, kustosice i istoričarke umjetnosti, Mostar
Irena Sladoje, umjetnica, Sarajevo (dobitnica nagrade ZVONO 2009.)
donio je odluku o izboru finalista i dobitnice pete Godišnje nagrade za mlade likovne umjetnike i umjetnice u BiH.
Analizom prispjelih radova na konkurs za Godišnju nagradu ZVONO, žiri je, vodeći se kriterijima inovativnosti i aktuelnosti u odnosu na savremene umjetničke i društvene tokove, izabrao četiri od ukupno 31 rada koji su pristigli na konkurs.
(po abecednom redu)
Igor Bošnjak, Trebinje
Mladen Bundalo , Prijedor
Adela Jušić, Sarajevo i
Danijel Premec, Sarajevo
Žiri je vrijednovao radove u odnosu na aktualne tendencije i tokove u savremenoj umjetničkoj praksi. Namjera nagrade Zvono je da ukaže lokalnoj, regionalnoj i internacionalnoj umjetničkoj ali i široj javnosti, na mlade umjetnike i umjetnice kao i na recentnu umjetničku produkciju u Bosni i Hercegovini. Žiri je prepoznao relativno veliki broj kvalitetnih radova, iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, što direktno ukazuje i na pozitivnu decentralizaciju.
Igor Bošnjak se u svom radu poigrava stereotipima i predrasudama osnaženim procesima egzotizacije i autoegzotizacije Bosne i Hercegovine i u širem kontekstu regije Balkana. Svjesnim „prisvajanjem“ predrasuda umjetnik preuzima i odgovornost za djelovanje ili ne-djelovanje na lokalnom planu. Vještom upotrebom elemenata humora publiku lako uvlači u svoj umjetnički proces.
Mladen Bundalo svojim umjetničkim procesom propituje individualne i kolektivne mentalne matrice, kreiranje memorije te isprekidani kontinuitet toka svijesti. Pritom umjetnik transkribuje tj. prenosi i dokumentuje nešto što je nemoguće apsolutno i vjerodostojno prenijeti. Formalno jednostavan, rad izražava kompleksnost i slojevitost ideje u kojoj autor otkriva individualne emocije, istovremeno umjetnika, zaljubljenika ili pak analitičara sa pronicljivim pogledom na situaciju u današnjoj Bosni i Hercegovini.
Adela Jušić minimalističkim pristupom u izvedbi i realizaciji rada zadire u kompleksne odnose u društvu koji funkcioniraju na principu označitelj-označeno i uključenosti - isključenosti. Umjetnica preuzima ulogu instruktorice (ljudskog priručnika) koja je sabrala, grupirala i arhivirala, te prezentirala upute umjetnicima/cama kako objasniti vlastiti rad.
Danijel Premec kreće iz vlastite umjetničke pozicije kroz koju razvija kritiku društva u kojem se dešava robotizacija čovjeka i humanizacija tehnologije. Propitujući vlastiti nastali/izrasli identitet, Premec ukazuje na zastrašujuću činjenicu prihvaćenu kao opštedruštvenu normu – gdje se humanost i ljudska greška smatraju negativnim svojstvom dok se artificijelno, mehaničko savršenstvo i robotizirano ponašanje favoriziraju.
Pored četvoro finalista žiri želi skrenuti pozornost javnosti i na radove Igora Sovilja i Borjane Mrđe koji problematiziraju pitanje rodne neravnopravnosti i seksističkih stereotipa u sferi medija. Sovilj, putem popularne društvene mreže Facebook, preuzima ženski identitet vršeći pritom feminističke intervencije na hiperrealni prostor pojedinih religijskih zajednica, dok Borjana Mrđa ukazuje na povezanost aktuelne politike i pornografije u medijskom prostoru, postavljajući njihov odnos u simbiotičku, gotovo harmoničnu vezu. Također, žiri se osvrnuo i na rad Bojane Tamindžije koja pitanje vlastitog identiteta stavlja u kontekst kolektivnog, u kojem je pojedinac/pojedinka identifikacijom sa etno/nacionalnim simbolima doveden/a u poziciju apsurda.
radiosarajevo.ba
Dobitnica ovogodišnje nagrade je Adela Jušić. Nagrada se dodjeljuje od 2006. godine, a sastoji od šestosedmičnog boravka u NY i samostalne izložbe u Sarajevu po povratku iz Amerike. Nagrada ima internacionalni karakter i organizira se u još deset zemalja Centralne i Jugoistočne Evrope.
U nastavku prenosimo obrazloženje žirija
Žiri u sastavu
Maja Abdomerović, kustosica, Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Dunja Kukovec, kustosica i teoretičarka umjetnosti, Ljubljana
Pierre Courtain, umjetnik i galerista, Sarajevo – Pariz
Anja Bogojević i Amila Puzić, kustosice i istoričarke umjetnosti, Mostar
Irena Sladoje, umjetnica, Sarajevo (dobitnica nagrade ZVONO 2009.)
donio je odluku o izboru finalista i dobitnice pete Godišnje nagrade za mlade likovne umjetnike i umjetnice u BiH.
Analizom prispjelih radova na konkurs za Godišnju nagradu ZVONO, žiri je, vodeći se kriterijima inovativnosti i aktuelnosti u odnosu na savremene umjetničke i društvene tokove, izabrao četiri od ukupno 31 rada koji su pristigli na konkurs.
(po abecednom redu)
Igor Bošnjak, Trebinje
Mladen Bundalo , Prijedor
Adela Jušić, Sarajevo i
Danijel Premec, Sarajevo
Žiri je vrijednovao radove u odnosu na aktualne tendencije i tokove u savremenoj umjetničkoj praksi. Namjera nagrade Zvono je da ukaže lokalnoj, regionalnoj i internacionalnoj umjetničkoj ali i široj javnosti, na mlade umjetnike i umjetnice kao i na recentnu umjetničku produkciju u Bosni i Hercegovini. Žiri je prepoznao relativno veliki broj kvalitetnih radova, iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, što direktno ukazuje i na pozitivnu decentralizaciju.
Igor Bošnjak se u svom radu poigrava stereotipima i predrasudama osnaženim procesima egzotizacije i autoegzotizacije Bosne i Hercegovine i u širem kontekstu regije Balkana. Svjesnim „prisvajanjem“ predrasuda umjetnik preuzima i odgovornost za djelovanje ili ne-djelovanje na lokalnom planu. Vještom upotrebom elemenata humora publiku lako uvlači u svoj umjetnički proces.
Mladen Bundalo svojim umjetničkim procesom propituje individualne i kolektivne mentalne matrice, kreiranje memorije te isprekidani kontinuitet toka svijesti. Pritom umjetnik transkribuje tj. prenosi i dokumentuje nešto što je nemoguće apsolutno i vjerodostojno prenijeti. Formalno jednostavan, rad izražava kompleksnost i slojevitost ideje u kojoj autor otkriva individualne emocije, istovremeno umjetnika, zaljubljenika ili pak analitičara sa pronicljivim pogledom na situaciju u današnjoj Bosni i Hercegovini.
Adela Jušić minimalističkim pristupom u izvedbi i realizaciji rada zadire u kompleksne odnose u društvu koji funkcioniraju na principu označitelj-označeno i uključenosti - isključenosti. Umjetnica preuzima ulogu instruktorice (ljudskog priručnika) koja je sabrala, grupirala i arhivirala, te prezentirala upute umjetnicima/cama kako objasniti vlastiti rad.
Danijel Premec kreće iz vlastite umjetničke pozicije kroz koju razvija kritiku društva u kojem se dešava robotizacija čovjeka i humanizacija tehnologije. Propitujući vlastiti nastali/izrasli identitet, Premec ukazuje na zastrašujuću činjenicu prihvaćenu kao opštedruštvenu normu – gdje se humanost i ljudska greška smatraju negativnim svojstvom dok se artificijelno, mehaničko savršenstvo i robotizirano ponašanje favoriziraju.
Pored četvoro finalista žiri želi skrenuti pozornost javnosti i na radove Igora Sovilja i Borjane Mrđe koji problematiziraju pitanje rodne neravnopravnosti i seksističkih stereotipa u sferi medija. Sovilj, putem popularne društvene mreže Facebook, preuzima ženski identitet vršeći pritom feminističke intervencije na hiperrealni prostor pojedinih religijskih zajednica, dok Borjana Mrđa ukazuje na povezanost aktuelne politike i pornografije u medijskom prostoru, postavljajući njihov odnos u simbiotičku, gotovo harmoničnu vezu. Također, žiri se osvrnuo i na rad Bojane Tamindžije koja pitanje vlastitog identiteta stavlja u kontekst kolektivnog, u kojem je pojedinac/pojedinka identifikacijom sa etno/nacionalnim simbolima doveden/a u poziciju apsurda.
radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
