Monodrama 'Bosanska kraljica' u izvođenju Ivane Petrović 3. februara u BKC-u

JU “Bosanski kulturni centar KS” najavljuje izvođenje predstave ''Bosanska kraljica'', autorice Marice Petrović. Ova monodrama, koju je režirao Vlado Kerošević i u kojoj ulogu Katarine Kosače - Kotromanić ostvaruje tuzlanska glumica Ivana Petrović, bit će izvedena u Galeriji BKC-a, u subotu, 3. februara, u 20:00 sati, a ulaz je slobodan.

Predstava je nastala u koprodukciji Teatra kabare Tuzla, Matice hrvatske Tuzla i Akademije dramskih umjetnosti u Tuzli.

Predstava “Bosanska kraljica” na pozornicu postavlja uprizorenje lika kraljice Katarine Kosače – Kotromanić, žene koja je ostavila neizbrisiv trag u bosanskoj historiji, kulturi i tradiciji. Bosanska kraljica Katarina je vjerovatno jedna od najzanimljivijih i najslavnijih ličnosti srednjovjekovne Bosne. Ostala je upamćena kao jedna od najhrabrijih i najnesretnijih kraljica, a njena tragična sudbina okončana je u Rimu 25. oktobra 1478. godine, daleko od njene domovine i djece, Sigismund/Žigmund i kćerke Katarine. 

Trending

Mustafa Karamuja prijetio da će pretući policajca: Podignuta je optužnica i sad će mu se suditi

Bila je izbjeglica posljednjih 14 godina života. Čitavo vrijeme pokušavala je spasiti djecu i vratiti i obnoviti bosansko Kraljevstvo. U izuzetno teškim vremenima se pokazala kao vrlo vješta diplomatkinja, a mirnim i poštenim načinom života stekla je velik ugled u Evropi.

Oživljavajući njen život buđenjem iz legende, ova predstava svjedoči o ženskoj snazi, vjeri, mudrosti, hrabrosti, boli i ljubavi prema Bosni. “Bosanska kraljica” u izvođenju glumice Ivane Petrović, prikazuje životni put popločan mnogim preprekama, kalvariju žene koja nikada nije zaboravila svoje porijeklo i koja se, do kraja života, borila za očuvanje kraljevstva i bosanskog naroda.

Život posljednje bosanske kraljice majke, Katarine Kosače -  Kotromanić, bio je prožet s jedne strane kraljevskim dostojanstvom, a s druge vječnom patnjom uslijed trajnog gubitka djece i doživotnoga prognaničkog života, te je time postao univerzalnim bosanskohercegovačkim simbolom.

Katarina Kosača je svoje beznađe pretvorila u aktivizam dajući otpor skrivanjem, nagonom za preživljavanjem, traženjem izlaza za svoju zemlju po štetu same sebe i nagonom majke koja brine za svoju djecu na način da nikad ne odustane za potragom i vjerom u njih da će se ponovo susresti.

Oživljavajući njen život, buđenjem iz legende, ova predstava svjedoči o ženskoj snazi, vjeri, mudrosti, hrabrosti, boli, ljubavi prema Bosni. Pokazuje životni put popločan mnogim preprekama, kalvariju žene koja nikada nije zaboravila svoje porijeklo i koja se, do kraja života, borila za očuvanje kraljevstva i bosankog naroda.

Pitanja koja autori ove predstave postavljaju su: može li Katarina Kosača danas biti uzor? Treba li nam, u današnjem dobu jaka ruka koja bi nas vodila i pokazala nam istinski put na kojem smo svi jednaki, po zemlji na kojoj smo rođeni? Je li historija učiteljica života i jesu li historijske osobe mogući uzori?

Tuzlanska glumica Ivana Petrović kazala je da je prilikom upisivanja drugog ciklusa studija na Odsjeku glume željela za završni samostalni rad istražiti životni put Katarine Kosače.

"Improvizirala sam tekst o Katarini Kosači prije petnestak godina, tako da tekst današnje Katarine Kosače ima korijene u toj improvizaciji – nadograđivana je malo-pomalo i tako je stvoreno, razvijeno scensko djelo. Ideja je bila da od jednog monologa, kojeg je napisala profesorica Marica Petrović, istražimo životni put kraljice Katarine. S obzirom da je razdoblje njenog života složeno, nedovoljno poznato i da se o tom razdoblju postojanja same Bosne malo zna i govori, to mi je ujedno bila i motivacija da se više pozabavim ovom temom, čija aktuelnost se može primijeniti u ovom vremenu. Profesorica Petrović je pristala, raspisala je monolog i stvorila novi dramski tekst koji je plod brojnih kalemova, od različitih historijskih izvora, usmene etno poezije, legendi, kombinacija umjetničkih, tradicijskih, svjetovnih, biblijskih i religioznih tekstova, pa sve do savremenog poimanja društva. Današnji, aktuelni uradak pokazuje da je improvizacija, ili stvaranje “u hodu” elementarni dramski oblik u kojem se najbrže postiže rezultat.” Kazala je glumica Ivana Petrović koja se u ovoj monodrama, između ostalih glumačkih alata, koristi i scenskim pjevanjem i plesom, ali i oratorijem koji traži viši nivo glumačkog i emocionalnog angažmana. 

Glumica dalje o monodrama govori: “Ta intertekstualnost, sinkrazija i sveukupna opsjednutost ženom-heroinom koja nije usko viđena, nego svevremenski prisutna, s elementima od iskonske pramajke do savremene žene što je vidimo kako putuje i danas, u našem stoljeću, na europskim i svjetskim drumovima koji vode iz Bosne, prema metaforičnom nebu – sanjanom miru i ravnoteži. Rodna je zemlja, sveta zemlja. Ona nas prati čitav ovozemaljski život pa i kada odemo na bolji, pravedniji svijet, ostajemo taoci te ljubavi i nosimo pečat zemlje od koje smo stvoreni i na kojoj smo rođeni.

Čovjek gleda preko mora i gleda niz vjetar:/čovjek je ostavi i potom/cijelog života sluša/Bosna ga doziva/Ne možeš joj okrenuti leđa.

Čovjek o kojem, u pjesmi Bosna, pjeva pjesnik Boris Maruna, u ovom je scenskom djelu – žena. Žena koja je metafora svih jakih bosanskih žena – kraljica Katarina Kosača!”

Osim glumca i profesora Vlade Keroševića koji je bio režiser monodrame i mentor glumici Ivani Petrović, u stvaranju predstave je učestvovala plejada izvrsnih profesionalaca u svojim oblastima: dr. sci. Jasmina Čelebić-Tanović je bila komentor i asistent režije, prof. Lejla Teskeredžić je bila zadužena za tehniku glasa, prof. Baisa Bakin za scenski pokret, Nermin Brković za svjetlo, a Boris Pejić za vizualni dio predstave. Saradnik u radu na muzičkim numerama je bio Dario Antunović. Profesor latinskog jezika Alen Matošević je preveo veliki dio oporuke kraljice Katarine, a glumica Ivana Petrović kaže da je na taj način mogla doživjeti i dio misli koje je sama kraljica pred smrt podijelila sa svjedocima.

Predstava je prvi put premijerno izvedena 2016. godine, a u proteklih sedam godina doživjela je više od 50 igranja, sudjelovala je na desetak međunarodnih pozorišnih festivala kako takmičarskih tako i revijalnih, a za ostvarenje lika Katarine, Ivana Petrović je nagrađena nagradama za najbolju glumicu: 9. MONOAKT 2017. Peć, (Kosovo) i 2. BATTIF 2017. (Tirana, Albanija), nagradom Kesten za ostvarenje lika Katarine Kosače na II KESTENBURG Festivalu, Banja Luka (BiH), 2017. god. Itd.

U proteklom periodu predstava je ostvarila niz zapaženih gostovanja u: Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini. Sudjelovala je na 17. Festivalu BiH drame 2018. u Zenici, bila dijelom 21. Festivala scenskih umjetnosti u okviru Bihaćkog ljeta 2019, te na manifestacijama poput Ljeta u Tuzli, ili gostovanjima u Zagrebu u okviru Ljetnih večeri Teatra Exit, zatim na festivalu srednjovjekovlja u Cazinu u organizaciji Muzej bosanskog kraljevstva, ali i na otvaranju manifestacije OGUS 2023. na Starom gradu Srebreniku u 2023. godini.

Pored toga izvođena je prigodom promocija knjiga, u humanitarne svrhe, u okviru važnih datuma za Bosnu i Hercegovinu i sl. ali i za učenike srednjih škola na tuzlanskom kantonu jer predstava posjeduje Preporuku Pedagoškog zavoda za igranje kao i Saglasnost Ministarstva za obrazovanje i nauku TK-a.