Modul Memorije: 'Budimo dobri ljudi unatoč najgorim iskustvima'

Izložbom fotografija Sarajevo nekad i sad autora Šukrije Džidžovića završen je program devetnaestog Modula Memorije, koji je i ove godine počeo 5. aprila također izložbom fotografija Sklonište autora Jima Marshalla.

Modul Memorije je i ove godine ponudio bogat program izložbi fotografija, a osim spomenutih održale su se još tri izložbe fotografija, i to Krovovi naselja heroja Sokolje u ratu autora Azema Sućeske, I moja bijela traka Elme Selman i Velije Hasanbegovića i Karim Zaimović Milomira Kovačevića Strašnog.

Umjetnički direktor Modul Memorije, Nihad Kreševljaković, istaknuo je da program Festivala već godinama predstavlja savjest građana Sarajeva i Bosne i Hercegovine objedinjujući u sebi ideju vremena i mjesta u kome ljudi kroz umjetnost slave mir, ljubav, ljepotu različitosti i suosjećanja.

"Činjenica da je ovaj program nastao kao posljedica iskustva opsade, agresije, rata i općenito ljudske patnje dokaz je svetosti ljudske borbe da unatoč najgorim iskustvima ipak budemo ljudi, dobri ljudi. Ako naše iskustvo posluži tome, onda možemo biti sigurni da će BiH i Sarajevo na mapi svijeta biti ne samo ime grada i države, već jedne ideje koja bi ovaj svijet mogla učiniti jednim boljim mjestom, a nas boljim i odgovornijim ljudima u očima budućih generacija i budućih civilizacija", zaključio je Kreševljaković.

U okviru bogatog teatarskog programa ovogodišnji Modul Memorije je premijerno prikazao tri predstave sarajevskoj publici. Nakon predstave Koncert sa orahom, čekićem i bašlijom u režiji Selme Spahić, prvu premijeru, a ujedno i prvu predstavu u produkciji MESS Teatra, imalo je ostvarenje Nermina Hamzagića Pobunjenik M.K.. Ovo Klajstovo djelo koje je relevantno i danas jer poziva na pobunu protiv nepravednog sistema imalo je i svoju reprizu u Narodnom pozorištu Sarajevo. Tri uspješne izvedbe imala je i predstava Još jedno pismo preko Crvenog krsta koje su zajednički realizovale Sanela Krsmanović, Elma Selman i Bojana Vidosavljević, a koja govori o emocijama koje su pisma nosila, te intimnim ožiljcima i obilježjima koje je ovaj svojevrsni ratni komunikacijski fenomen ostavio.  Predstava Mali mi je ovaj grob u režiji Dine Mustafića i u koprodukciji Hartefakt fonda, Bitef teatra, Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, kazališta Ulises s Briona i Testament filma iz Beograda, sarajevsku premijeru je imala u subotu 3. maja u Kamernom teatru 55 . Predstava koja je zasnovana na dramskom tekstu Biljane Srbljanović i koja problematizira pozadinu Sarajevskog atentata, sve tri večeri napunila je Kamerni teatar 55 te tako opravdala velika očekivanja i interes publike.

Ljubitelji sedme umjetnosti imali su priliku pogledati četiri filma, i to The Suffering Grasses koji prati konkurentske impulse među oponentima Assadovog režima na početku sirijske revolucije te filmove Šejle Kamerić Šta ja znam, Apollo: prvo ratno kino te Sreća.

Tradicionalno, Modul Memorije održava se između 6. aprila i 9. maja, na kreativan način obilježavajući važne datume u historiji Sarajeva, uključujući i 2. maj, kada je 1992. počela najduža opsada u historiji modernog ratovanja. Tokom ovih 19 godina, ovaj kulturološki program Festivala MESS sačuvao je od zaborava stotine dokumenata, fotografija, videomaterijala i ponudio nove kreativne sadržaje kojima su rat i stradanje u BiH ali i na drugim krajevima svijeta poslužili kao motiv za umjetnička djela kao vid suosjećanja i kulture pamćenja.