On je sanjario o Sarajevu kao niko do sada: Godišnjica smrti Karima Zaimovića

Kultni pisac i idol mlade generacije devedesetih ubijen je na današnji dan, 1995. godine.

Njegova mladost i njegovo ime ostalo je upisano u historiji bosanskohercegovačke književnosti i novinarstva.

Njegov mladi život nasilno je zaustavljen neprijateljskim gelerom u utorak, 1. augusta 1995. godine. Trinaest dana borio se za život, ali nažalost nije dobio tu bitku. Imao je samo 24 godine.

U jednoj od svojih priča objavljenih u čuvenoj zbirci Tajna džema od malina Karim je predvidio svoju smrt.

Neimenovana priča objavljena je posljednja u ovoj zbirci. Autor ih je pisao posebno za emisije Josif i njegova braća tokom 1993. i 1994. godine, a koje su emitirane na radiju ZID.

Jedan dio priča iz ove zbirke, Karim je adaptirao u toku 1995. godine, ali ovu posljednju, prekinutu zločinačkom granatom, nikada nije završio i kao takva je uvrštena u zbirku. Još samo nekoliko mjeseci je bilo ostalo do službenog završetka rata, a njegova mladost je nasilno prekinuta. Ipak, do svoje 25 godine postigao je veliki uspjeh.

Rođen je 6. maja 1971. godine.

Od najranije mladosti, već sasvim drugačiji od svojih vršnjaka, intenzivno se bavi crtanjem i neumorno čita, naročito književnu literaturu.

Nakon završetka sarajevske Prve gimnazije 1989. godine i odsluženja vojnog roka upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, sa koje poslije nekoliko mjeseci prelazi na studij komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Već u tim godinama kod njega se razvija velika ljubav prema stripu zahvaljujući kojoj izrasta u svestranog poznavaoca domaćeg i svjetskog stripa, tako da je napisao više vrijednih članaka kritika, osvrta i recenzija iz ove oblasti.

Veoma rano se počinje baviti novinarstvom (sa nepunih 15 godina sarađuje na Radio Sarajevu). Piše o filmu, stripu, likovnoj umjetnosti i kulturi općenito, u mnogim časopisima, nedjeljnim i dnevnim listovima (Naši dani, Lica, Vidici, Quorum, Kvadrat, Patak, Slobodna Dalmacija, Nedjeljna Dalmacija, Književna revija, Mladina, Start, Erasmus, Oslobođenje, Večernje novine, Avaz, Ven, Sineast, Fantom slobode, Dani). Bio je stalni saradnik Nezavisnog radija Zid, a u prijeratnom periodu povremeno je sarađivao na Trećem programu TV Sarajevo i programima Radio Sarajeva. Sve vrijeme rata proveo je u Sarajevu. Nakon demobilizacije iz Armije BiH, u magazinu Dani uređuje oblast kulture.

Sa Semezdinom Mehmedinovićem pokreće časopis za kulturu Fantom slobode u kojem obavlja dužnost zamjenika glavnog urednika. Piše pripovijetke i scenarija. Ostala su mu u rukopisu, nedovršena, dva romana.

Umro je 13. augusta 1995. od posljedica ranjavanja – kao civilna žrtva jednog od mnogobrojnih granatiranja Sarajeva.

Godine 1996. osnovana je Fondacija Karim Zaimović radi očuvanja imena i djela Karima Zaimovića. Osnivači Fondacije su bili Nezavisni magazin Dani iz Sarajeva, Radio Zid iz Sarajeva, Nezavisna unija profesionalnih novinara iz Sarajeva, izdavačka kuća SAF iz Celja, te porodica Zaimović, a u svrhu stipendiranja studenata sa izrazitim talentom iz oblasti kulture, umjetnosti, književnosti i novinarstva, kao i pružanja pomoći mladim talentima.

U Sarajevskom ratnom teatru uprizorene su njegove priče u režiji Selme Spahić i od premijere je to jedna od najgledanijih predstava tog pozorišta.