Mikser House će biti prostor susretanja kreativnih energija regiona

Nekada ruševna zgrada će u septembru otvoriti vrata, ali kao Mikser House - prostor susretanja kreativaca. Mikser House predstavlja novi koncept kulturne institucije koja spaja kulturne, edukativne te i komercijalne aktivnosti u multifunkcionalnom prostoru.

Mikser House već ima u Beogradu, a nakon Sarajeva trebao bi biti otvoren i u Ljubljani.

Izvršni direktor Miksera Ivan Lalić, kaže da su njegova supruga Maja Lalić, arhitektica i dizajnerica, i on, poželjeli da naprave veliku platformu za mlade ljude koji traže šansu. Kako kaže, navikli smo Balkan posmatrati kroz stereotipe te postoji navika da sve uvozimo sa zapada, a da zanemarimo region.

"Počeli smo da afirmišemo taj model, lokalni, regionalni. Nastaje Mikser kuća kao stjecište kreativaca. U tom nekom traganju logično je bilo da dođemo u Sarajevo", kaže Lalić.

Za ideju i dolazak Miksera u Sarajevo zaslužno je između ostalog i gostovanje predstave Žaba u beogradskom Mikseru i Emir Hadžihafizbegović, jer, kako kaže Lalić, i kroz ta druženja se pojavila ideja da se proba, i Sarajevu vjerovatno treba tako neka ustanova poput Miksera.

Govoreći o izboru mjesta kaže da ih privlače industrijske zone, te da se nada da će Mikser i u Sarajevu, kao i u Beogradu, probuditi onaj dio grada gdje se nalazi i da će Pofalići postati "šik i živahan kvart".

Projekt Mikser House Sarajevo prostirat će se na 1.300 kvadratnih metara i sastojati se iz koncertne i sajamske sale, design shopa, innovation laba, kantine i galerije Frederik Moris.

A ime Frederik Moris izvršnom direktoru Ivanu Laliću mnogo znači. Ono je također jedna od njegovih veza sa Sarajevom, jer je zajedno sa Morisom bio ranjen u Sarajevu dok su dostavljali humanitarnu pomoć.

Kad se prisjeća devedesetih godina i početka rata na ovim prostorima Lalić kaže da je bio pozivan u vojsku ali da nije htio da ide.

"To je to neko kućno vaspitanje, neki osjećaj, mene su zvali u vojsku nisam htio da idem, to nije na taj način bio moj rat. I onda sam našao to neko pribježište u humanitarnom sektoru, Crvenom krstu. Bio sam u Hrvatskoj, svuda po ratištima. Prilikom jedne misije desilo se ranjavanje u Sarajevu, na Vratniku. Imao sam veliku sreću, jedva sam preživio tog 18. maja 1992. godine", kaže Lalić.

Nažalost, njegov kolega koji je bio s njim Frederik Moris nije preživio, a sada će jedna galerija u Sarajevu da nosi njegovo ime.

"S pravom smatram Sarajevo gradom svog drugog rođenja. Ovdje postoje neki divni ljudi, neke veze koje su građene dugo godina", kazao je Lalić.

Kad je riječ o finansiranju Miksera kaže da se ni u Srbiji nisu oslanjali na državu nego su pokušali napraviti samoodrživ model. I to je tamo uspjelo, a nada se da će se to i ovde ponoviti tako da će se Mikser finansirati vlastitim sredstvima, kao i uz pomoć donatora.

Govoreći o svojim iskustvima kao nekadašnji direktor Sterijnog pozorja, Upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i drugim funkcijama koje je obnašao nakon toga u nezavisnoj kulturnoj platformi kao što je Mikser, Lalić kaže da je svašta nešto radio u želji da promjeni sistem i iznutra, jer je državni monopol u kulturi naslijeđe titoizma kao i drugi sektori koji moraju da se promjene na bolje.

"Sarajevo je bitan pokazatelj, tu s prepliću naša uvjerenja, naši snovi. A kasnije, ko zna, možda nastane neki Mikser House u Mostaru, Tuzli…", dodaje.