Mevlevijska tekija: Povratak čuvara derviške kulture

U Sarajevu će  sutra na Kovačima biti otvorena Mevlevijska tekija koja je ponovo izgrađena uz finansijsku pomoć turske općine Selçuk i putem Turske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA).

Otvaranju tekije  prisustvovat će ministar vanjskih poslova Republike Turske Ahmet Davutoglu, delegacija turske općine Selçuk i predsjednik TIKA-e dr Serdar Çam.

Inače, navodi novinska agencija Fena, derviški mevlevijski red je nastao poslije smrti Mevlane Dželaluddina Rumija. Pripadnici ovog tarikata prepoznatljivi su i po svom plesu "sema", tokom kojeg kružeći slave i veličaju Boga. Iz Konje se ovaj red proširio po cijeloj Turskoj i dijelovima zapadne Azije.

Prva zavija sagrađena u Sarajevu podignuta je od sandžak-bega Isa-bega Ishakovića 1462. godine na obali rijeke Miljacke na Bendbaši.  Od princa Eugena, 1697. pored 120 džamija uništena je i Mevlevihana nakon čega ju je 1781. bosanski valija Vedžihi-paša ponovo izgradio zajedno s džamijom.

Turski putopisac Evlija Čelebija prilikom  posjete Sarajevu napisao je: “Mevlevijska tekija – na obali rijeke Miljacke, na mjestu poput raja, nalazi se vakuf tekija Dželaluddina Rumija. Tekija ima semahanu, mejdan-odaju, sedamdeset do osamdeset sobica za siromahe, mahfil za mutribe (tekijske svirače), imaret (kuhinju) i blagovaonicu. Šejh ove tekije je učen čovjek čija se molba (kod Boga) uslišava. Nej-baša (starješina svirača naja) ove tekije derviš Mustafa odličan je kaligraf.” 

Mevlevijska tekija u Sarajevu je srušena 1957. Sada je ponovo sagrađena na lokalitetu ispod Žute tabije koji je dodijelila Općina Stari Grad.

Po amanetu hadži hafiza Halida ef. Hadžimulića, preminulog 2011. u Bosni i Hercegovini, koji je bio posljednja halka koja je držala u životu tumačenje Mesnevije, napravljen je projekt slične ali i modernije tekije. Od danas „Balkanski mevlevijski istraživački centar“ će djelovati radi istraživanja i oživljavanja mevlevijske kulture od udruženja „Hadži Mujaga". 

Rahmetli Halid ef. Hadžimulić, sarajevski alim, rođen je 16. oktobra 1915. godine u Sarajevu, završio je Šerijatsku gimnaziju, u Zagrebu Filozofski fakultet, odsjek romanistika, a potom i Filozofski fakultet, odsjek orijentalistike. Radio je kao muallim na Cicinom hanu, potom je premješten u mekteb na Vratniku, u Vakufskom povjerenstvu je radio kao referent, potom je premješten u vakufsku direkciju. Bio je bibliotekar Gazi Husrev-begove biblioteke. Bio je imam i hatib u Carevoj džamiji. Umro je 8. januara 2011. u Sarajevu, a ukopan je pored sarajevske novosagrađene Bakar babine džamije na At mejdanu. 

„Veliki ljudi iz skromnosti ne cijene sebe, a drugi, običan avam, ne zna im cijenu. Tek kad ih nestane, onda im se vidi vrijednost. A veliki ljudi živjeli su za druge, sebe nisu gledali; nisu ni mislili na sebe“, govorio je hafiz Halid ef. Hadžimulić.