Međunarodna radionica o suočavanju s prošlošću

Suočavanje s teškom prošlošću na Zapadnom Balkanu i Zapadnoj Evropi – razvoj platforme za trans-evropsku razmjenu i saradnju, naslov je druge međunarodne radionice koja će se održati od 19. do 21. oktobra na Kozari.

Radionica će okupiti predstavnike memorijalnih centara, historijskih muzeja, NVO-a i drugih organizacija, inicijativa, te pojedince koji rade na području suočavanja s prošlošću iz BiH, Hrvatske, Francuske, Njemačke i Srbije, a kojima je zajednička tačka rad na pitanjima suočavanja s prošlošću i mjesta sjećanja.

Organizovana od strane Inicijative mladih za ljudska prava BiH, Francusko-njemačke omladinske organizacije, Documente-Centra za suočavanje s prošlošću i Centra André Malraux u Sarajevu radionica ima za cilj govoriti o značaju i ulozi memorijala u procesu pomirenja, te razgovor o njihovoj ulozi u odgoju mladih generacija.

Kao priprema za radionicu 17. i 18. oktobra održat će se dvodnevna posjeta memorijalnim centrima u Vukovaru, Donjoj Gradini i Jasenovcu.

Izazov suočavanja s teškom prošlošću javlja se osobito i vrlo konkretno oko pitanja mjesta sjećanja koja u fokusu imaju ili su bila poprište stradanja, zločina, bitaka ili drugih događaja vezanih uz historijat ratovanja i diktatura.

Napominjući da će se poslije studijske posjete učesnici tokom radionice susresti i sa memorijalnim centrima Omarska, Trnopolje i Keraterm, direktorica YIHR BiH, Alma Mašić, naglasila je da će ovo biti prilika da sudionici razviju i prodube znanja o inicijativama za suočavanje s prošlošću koje dolaze iz
zemalja sudionica u projektu.

"Razmijeniti iskustva i razviti konkretne ideje u očuvanju i oblikovanju mjesta sjećanja, razmotriti edukativan i pedagoški pristup mjestima sjećanja, osobito angažiranjem mlađih generacija, te naći načine da se dopre do šire javnosti – osobito mlađih generacija – i zainteresirati ih za pitanja suočavanja s prošlošću koja su vezana za mjesta sjećanja, glavni su ciljevi ovog petodnevnog događaja", naglasila je Mašić.

Ona je istakla da će se kroz diskusiju i razmjenu iskustava kako zemalja u regionu tako i iz Zapadne Evrope pokušati naći odgovori na neka od pitanja: Koja bi trebala biti svrha memorijala i spomenika? Kako se suočiti sa teškom prošlošću? Kako se nositi s nedostatkom volje ljudi da se suoče s prošlošću? Kako potaknuti pomirenje i suočavanje s prošlošću?

"Ono što nam je posebno važno jeste definiranje  uloge inicijativa koje dolaze 'odozdo' (bottom-up) i aktera civilnog društva u razvijanju konstruktivnog procesa suočavanja s prošlošću, te kako sjediniti različita i konkurentna sjećanja", zaključila je Mašić.

Učesnici dvodnevnog studijskog putovanja i trodnevne međunarodne radionice zajedno će stvarati neformalnu trans-evropsku platformu kako bi se omogućila razmjena iskustava, izgradnja kapaciteta te realizacija zajedničkih projekata između memorijala i NVO-a iz ovih zemalja. Predviđeno je da platforma doprinese razvoju zajedničkog evropskog sjećanja i evropskog civilnog društva koje bi uključivalo zemlje bivše Jugoslavije te da pruži podršku procesu pomirenja u regiji.