Mare Nostrum: Baletna revolucija večeras na daskama NPS-a

Balet Mare Nostrum, italijanskog koreografa Davida Bombane, u izvođenju ansambla Baleta Narodnog pozorišta u Sarajevu, predstavlja prekretnicu u razvoju plesne umjetnosti u Bosni i Hercegovini.

Iako je ovdašnja publika do sada imala priliku gledati neke od najboljih  savremenih koreografa, prvenstveno zahvaljujući gostovanjima u okviru festivala MESS, a odnedavno i Balet festa, savremeni balet do sada ipak nije bio sastavni dio izraza domaćeg ansambla.

Koreograf Bombana u baletnu je salu Narodnog pozorišta uletio kao nemirni vjetrovi Mediterana, oslobađajući tijela plesača, pronalazeći njihove skrivene mogućnosti i postavljajući predstavu na jedan svjež i drukčiji način.

Njegovi koreografski pristupi, koji se jednim dijelom oslanjaju na kvalitetnu klasičnu naobrazbu iz koje izvlači ono najbolje, a drugim na alfabet velikana modernnog baleta, a posebno Pine Bausch, radikalno su proširili izvođačke kapacitete sarajevskog ansambla i solista, te otvorili vrata za buduće slične projekte u produkciji "Kuće na Obali".

Balet Mare Nostrum praizveden je u Sarajevu 6. decembra 2012 godine, a u njemu je prikazan dijalog Istoka i Zapada koji sačinjava duh Mediterana, podneblja kojem pripada i Bosna i Hercegovina. Davide Bombana kaže kako je ovu predstavu posvetio Sarajevu.    

Plesači(ce), od kojih posebno treba izdvojiti izvrsne Tamaru Pavičić, Jovanu Milosavljević, Natašu Pavlović i Belmu Čečo-Bakrač, pokazali su da mogu stati rame uz rame s kolegama(icama) iz većih baletnih kuća čija smo gostovanja imali priliku posljednjih godina gledati u Sarajevu, i to onih koje se ne suočavaju s oskudicom novca, kadrova i podrške autoriteta, poput ove naše.  

Predstava Mare Nostrum (ital. Mediteran) je bazirana na tzv. levantskoj etno-religijskoj muzici koja je posljednjih godina prerasla u svojevrsni podžanr world muzike. U ovom baletu riječ je o muzičkoj kompilaciji Jordija Savalla koja sadrži inserte iz muzičkog baroka (Pergolesi, Gluck), te himne tri velike religije s teritorije Mediterana (kršćanstvo, judaizam i islam). Muzika je odabrana s ukusom, a njoj prepoznajemo i melodijske motive prisutne i u našoj tradiciji, što je koreograf želio naglasiti i kratkim izletom ansambla na područje govornog teatra.   

Izvrsna scenografija Josipa Lovrenovića ističe se svojim čistim linijama i plohama, koje, uprkos jednostavnosti, imaju multifunkcionalnu ulogu kao projekciona površina, zastor, kulisa, a na kraju predstave, i kao elementi u prostoru. Kostimografja Amne Kunovac-Zekić, je monokromatska i stilizirana, dobro korespondira s čistoćom scene i idejom predstave, mada bi, s obzirom na važnost ekspresije i rudimentarnosti tijela u koreografskim zamislima, mogla slobodno biti još jednostavnija.  

Predstava je koncipirana kao niz numera u izvođenju različitih plesačkih formacija. Treba istaknuti čak tri zanimljiva muško-ženska pas-de-deuxa (Nataša Pavlović i Boris Vidaković; Tamara Ljubičić i Mihail Matescu; te Danijela Knežević i Adnan Džindo kao zreliji baletski par koji u predstavi utjelovljavaju viševjekovnu postojanost ideja kojima se Mare Nostrum bavi). Takođe pomenimo i veoma lijepa i izražajna ženska sola, te muški i ženski kvintet koji se odlikuju posebnom dramatikom.

Najupečatljivije je finale u izvođenju cijelog ansambla, u kojem prepoznajemo neke od najkarakterističnijih koreografskih i scenskih rješenja velike Pine Bausch.

Mare Nostrum je predstava koju ćete poželjeti pogledati ponovo. Koreograf Davide Bombana, kompletan kreativni tim i plesači Baleta Narodnog pozorišta u Sarajevu to i zaslužuju.  

Baletna predstava Mare Nostrum bit će izvedena na daskama Narodnog pozorišta u Sarajevu večeras, 28. marta s početkom u 19:30.