Kratki film o stećku za Lazara Drljaču
Radiosarajevo.ba
Film o projektu 'Spomen posljednjem bosanskhercegovačkom bogumilu' bit će prikazan u srijedu, 24.11.2010. u 19 sati u organizaciji Omladinskog udruženja 'Slavenska ideja kulture - SLAVIKA'. Promocija će se održati u Međunrodnom centru za mlade na Grbavici.
Film traje 8 minuta, te prikazuje cjelokupni proces pripreme, obrade i postavljanja prvog stećka 21. stoljeća za posljednjeg bogumila te uvodi gledaoca u život Lazara Drljače o kakvom može znati samo prijatelj sa kojim je provodio vrijeme. Lazar Drljača je za neke genije, za neke čudak, za neke velikan, za neke samotnjak. Možda je bio sve to ali je sigurno bio i čovjek koji je zaslužio stećak.
Lazar Drljača potiče iz seoske porodice, a rođen je 1882. godine kod Bosanske Krupe. U Sarajevo dolazi 1896. godine gdje završava bravarski zanat. 1906. završava Srednju Tehničku školi, a iste godine polaže prijemni ispit na Bečkoj akademiji. 1911. godine dobija poziv i učestvuje na Internacionalnoj izložbi u Rimu. Sarajevo je glavni grad Lazareve rane mladosti, potom austrougarski Beč, mediteranski Rim, a onda Pariz. Prije no što će od 1931. početi da živi u drvenoj kolibi iznad Boračkog jezera, Drljača je intenzivno putovao. Njegove slike izazivale su divljenje, izlagao je po Evropi, a sam je jednom prilikom rekao da slika zato što to voli, a izlaže samo zato da preživi.
Lazar Drljača umro je 13. jula 1970. Još davne 1932. godine za sebe je rekao: " Ja sam vidite, nakon Rima i Pariza u kojima sam radio i izlagao postao pravi, tvrdi bosanski seljak. Ja sam vam u stvari Bogumil." Njegova jedina želja je bila da bude sahranjen kao Bogumil.
Stećak na njegovom grobu otkriven je u avgustu 2010 godine.
radiosarajevo.ba
Film traje 8 minuta, te prikazuje cjelokupni proces pripreme, obrade i postavljanja prvog stećka 21. stoljeća za posljednjeg bogumila te uvodi gledaoca u život Lazara Drljače o kakvom može znati samo prijatelj sa kojim je provodio vrijeme. Lazar Drljača je za neke genije, za neke čudak, za neke velikan, za neke samotnjak. Možda je bio sve to ali je sigurno bio i čovjek koji je zaslužio stećak.
Lazar Drljača potiče iz seoske porodice, a rođen je 1882. godine kod Bosanske Krupe. U Sarajevo dolazi 1896. godine gdje završava bravarski zanat. 1906. završava Srednju Tehničku školi, a iste godine polaže prijemni ispit na Bečkoj akademiji. 1911. godine dobija poziv i učestvuje na Internacionalnoj izložbi u Rimu. Sarajevo je glavni grad Lazareve rane mladosti, potom austrougarski Beč, mediteranski Rim, a onda Pariz. Prije no što će od 1931. početi da živi u drvenoj kolibi iznad Boračkog jezera, Drljača je intenzivno putovao. Njegove slike izazivale su divljenje, izlagao je po Evropi, a sam je jednom prilikom rekao da slika zato što to voli, a izlaže samo zato da preživi.
Lazar Drljača umro je 13. jula 1970. Još davne 1932. godine za sebe je rekao: " Ja sam vidite, nakon Rima i Pariza u kojima sam radio i izlagao postao pravi, tvrdi bosanski seljak. Ja sam vam u stvari Bogumil." Njegova jedina želja je bila da bude sahranjen kao Bogumil.
Stećak na njegovom grobu otkriven je u avgustu 2010 godine.
radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Najnovije
