Kraj svijeta onakvog kakvog ga mi poznajemo: Klimatske i kulturne promjene
Radiosarajevo.ba
Kraj svijeta onakvog kakvog ga mi poznajemo
Klimatske i kulturne promjene
koje će se održati 30.09.2010. u 18 sati u Goethe-Institutu, Bentbaša 1a. Predavanje će otvoriti gdin. Joachim Schmidt, ambasador SR Njemačke.
O predavanju
Klimatske promjene nude heuristiku budućih životnih prilika. Prijeteća prirodna opasnost čovječanstvu nameće pitanje u kakvom društvu želi ubuduće da živi. Mjerenja i prognoze klimatskih istraživanja pokazuju relativno tačnu, diferenciranu sliku nepovratnih i mogućih posljedica klimatskih promjena, za koje mnogi tvrde da se isti ne mogu čulno doživjeti i koje će se, ako uopšte, tek u budućnosti desiti. Teško je zamisliti na koji način će od klimatskih promjena biti pogođeni centralni elementi modernih društava – svjetska tržišta i materijalno-životni standard, forme i norme socijalnog suživota, politička i ljudska prava, državni i narodni suverenitet itd. Predavanje tematizuje ova pitanja i naročito se fokusira na problem, na koji način se koncentracija na prošlost u Evropi može zamjeniti sa orijentacijom na budućnost.
Biografija
Prof. dr Claus Leggewie (1950, Wanne-Eickel, Njemačka) direktor je Kulturološkog instituta (Kulturwissenschaftliches Institut) u Essenu (KWI) i profesor politologije na Univerzitetu Justus Liebig (Justus-Liebig-Universität) u Gießenu. Od decembra 2008. godine član je Naučnog savjeta Vlade Savezne Republike Njemačke za pitanja globalnih promjena okoliša (Wissenschaftlicher Beirat der Bundesregierung Globale Umweltveränderungen - WBGU). Studirao je sociologiju i historiju u Kölnu i Parizu, a doktorirao 1979. godine na univerzitetu u Göttingenu tezom o francuskom kolonijalnom sistemu u Alžiru. U Göttingenu je promovisan u doktora nauka i 1986. godine imenovan je za profesora politologije. Od 1989. godine je profesor politologije na Univerzitetu Justus Liebig u Gießenu. Boravio je kao gostujući univerzitetski profesor i u okviru istraživačkih projekata na Naučnom kolegiju (Wissenschaftskolleg) u Berlinu, na Institutu za nauku o čovjeku (Institut für die Wissenschaft vom Menschen) u Beču, te na univerzitetima u Paris-Nanterre, Beču i New Yorku; 2001. godine je osnovao centar za medije i interaktivnost u Gießenu (Zentrum für Medien und Interaktivität - ZMI); od avgusta 2007. godine je direktor Kulturološkog instituta KWI u Essenu. Claus Leggewie je počasni doktor na Teološkom fakultetu Univerziteta u Rostocku (Theologische Fakultät der Universität Rostock), dobitnik univerzitetske nagrade Univerziteta Duisburg-Essen (Universitätspreis der Universität Duisburg-Essen) i član Univerzitetskog savjeta (Hochschulrat der Universität) u Siegenu. Suizdavač je listova Blätter für deutsche und internationale Politik, Berlin i Transit, Beč. Više decenija je kontinuirano objavljivao radove u međunarodnim časopisima, novinama i radio-kućama. Fokus istraživačkog rada: KlimaKultur: Kulturni uvjeti prilagođavanja modernog društva dejstvu klimatskih promjena; InterKultur: preduvjeti i posljedice kulturne i vjerske globalizacije; ErinnerungsKultur: evropski konflikti sjećanja i historijske politike; Danje: politička i naučna komunikacija putem digitalnih medija, demokratizacija društava koja ne pripadaju Zapadu.
O Radionici budućnosti. Sarajevo 2010.
Izazovi budućnosti, vizije budućnosti u bivšoj Jugoslaviji
29.09.-02.10.2010.
Radionica budućnosti 2010 u Sarajevu predstavlja treći susret, nakon što je održana u Zagrebu (2008.) i Beogradu (2009). Dosadašnji susreti Radionice budućnosti na kojoj je svaki put učestvovalo oko četrdeset docenata/docentica i mladih naučnika/naučnica imale su prije svega dva cilja: S jedne strane, mladi naučnici/naučnice predstavljali su svoje istraživačke projekte te su o njima diskutovali sa učesnicima/učesnicama; s druge strane održane su diskusije o važnim apsektima nadređenih tema kao što su: nacionalna identifikacija, kolektivni identitet, kultura sjećanja i istorija u državama zapadnog Balkana. Pored toga mladi izvanredni naučnici/naučnice iz Njemačke, Hrvatske i Srbije predstavili su uvodne referate na teme Radionice budućnosti. Obzirom da je u većoj mjeri u pitanju identičan krug učesnika/učesnica, imali su priliku da i između susreta budu u kontaktu jedni s drugima. Stoga se može očekivati međusobno poznavanje istraživanja na kojima pojedinačno rade što može poslužiti kao polazna tačka za diskusiju koja će biti nadograđena u Sarajevu.
Dok je težište predhodne dvije Radionice budućnosti bilo pitanje istorije i kulture sjećanja na slijedećem susretu, težište će biti posvećeno sadašnjoj situaciji kao i opcijama država bivše Jugoslavije po pitanju njihove budućnost. Prilikom Radionice budućnosti u Sarajevu, u diskusionim panelima i uz uključenje lokalnih eksperata/ekspertica sa uvodnim referatima, biće diskutovane slijedeće teme:
• Gender- konstrukcije i spolne veze na Balkanu
• Prostorno planiranje, arhitektura i javni prostor
• Religioznost i njena društvena dimenzija
• Nostalgija kao spona između sjećanja i očekivanja
• Budućnost Bosne i Hercegovine
O pojedinačnim temama poznati naučnici/naučnice će držati uvodne referate. Na taj način, učesnici/učesnice koji najvećim dijelom dolaze iz Srbije, Hrvatske i Njemačke, će imati mogućnost da stupe u razgovor sa renomiranim bosansko-hercegovačkim naučnicima/naučnicama. Pored toga, gosti referenti/referentice, će pozvati nekoliko studenata/studentica na učešće, čime će biti omogućena intenzivna razmjena između mladih naučnika/naučnica iz različitih država bivše Jugoslavije kao i Njemačke i drugih država o zajedničkim temama. Ovo i jeste centralni cilj Radionice budućnosti obzirom da slični forumi ne postoje. Obilazak grada, praćen stručnom pratnjom, koja će učesnike/učesnice upoznati s razvojem grada Sarajeva, istaknut će temu prostorno planiranje te će učesnike upoznati sa istorijom i sadašnjicom ovog grada.
Radionica budućnosti će biti otovorena sa javnim predavanjem Clausa Leggewiea o društvenim aspektima klimatskih promjena i klimatske politike.Time će učesnici/učesnice kao i javnost imati priliku da upoznaju vodećeg intelektualca Njemačke. Osim toga želimo ojačati svijest o ovoj temi obzirom da su države bivše Jugoslavije kao i etničke zajednice Bosne i Hercegovine konfrontirane sa nadređenim izazovima koji se mogu riješiti samo globalnom saradnjom i da su to pitanja koja nemaju nikakve veze sa nacionalnom pripadnosti. Svijest o tome posebno u javnosti Bosne i Hercegovine koja još uvijek saturira sa diskursima iz prošlosti skoro da nije nikako razvijena.
Klimatske i kulturne promjene
koje će se održati 30.09.2010. u 18 sati u Goethe-Institutu, Bentbaša 1a. Predavanje će otvoriti gdin. Joachim Schmidt, ambasador SR Njemačke.
O predavanju
Klimatske promjene nude heuristiku budućih životnih prilika. Prijeteća prirodna opasnost čovječanstvu nameće pitanje u kakvom društvu želi ubuduće da živi. Mjerenja i prognoze klimatskih istraživanja pokazuju relativno tačnu, diferenciranu sliku nepovratnih i mogućih posljedica klimatskih promjena, za koje mnogi tvrde da se isti ne mogu čulno doživjeti i koje će se, ako uopšte, tek u budućnosti desiti. Teško je zamisliti na koji način će od klimatskih promjena biti pogođeni centralni elementi modernih društava – svjetska tržišta i materijalno-životni standard, forme i norme socijalnog suživota, politička i ljudska prava, državni i narodni suverenitet itd. Predavanje tematizuje ova pitanja i naročito se fokusira na problem, na koji način se koncentracija na prošlost u Evropi može zamjeniti sa orijentacijom na budućnost.
Biografija
Prof. dr Claus Leggewie (1950, Wanne-Eickel, Njemačka) direktor je Kulturološkog instituta (Kulturwissenschaftliches Institut) u Essenu (KWI) i profesor politologije na Univerzitetu Justus Liebig (Justus-Liebig-Universität) u Gießenu. Od decembra 2008. godine član je Naučnog savjeta Vlade Savezne Republike Njemačke za pitanja globalnih promjena okoliša (Wissenschaftlicher Beirat der Bundesregierung Globale Umweltveränderungen - WBGU). Studirao je sociologiju i historiju u Kölnu i Parizu, a doktorirao 1979. godine na univerzitetu u Göttingenu tezom o francuskom kolonijalnom sistemu u Alžiru. U Göttingenu je promovisan u doktora nauka i 1986. godine imenovan je za profesora politologije. Od 1989. godine je profesor politologije na Univerzitetu Justus Liebig u Gießenu. Boravio je kao gostujući univerzitetski profesor i u okviru istraživačkih projekata na Naučnom kolegiju (Wissenschaftskolleg) u Berlinu, na Institutu za nauku o čovjeku (Institut für die Wissenschaft vom Menschen) u Beču, te na univerzitetima u Paris-Nanterre, Beču i New Yorku; 2001. godine je osnovao centar za medije i interaktivnost u Gießenu (Zentrum für Medien und Interaktivität - ZMI); od avgusta 2007. godine je direktor Kulturološkog instituta KWI u Essenu. Claus Leggewie je počasni doktor na Teološkom fakultetu Univerziteta u Rostocku (Theologische Fakultät der Universität Rostock), dobitnik univerzitetske nagrade Univerziteta Duisburg-Essen (Universitätspreis der Universität Duisburg-Essen) i član Univerzitetskog savjeta (Hochschulrat der Universität) u Siegenu. Suizdavač je listova Blätter für deutsche und internationale Politik, Berlin i Transit, Beč. Više decenija je kontinuirano objavljivao radove u međunarodnim časopisima, novinama i radio-kućama. Fokus istraživačkog rada: KlimaKultur: Kulturni uvjeti prilagođavanja modernog društva dejstvu klimatskih promjena; InterKultur: preduvjeti i posljedice kulturne i vjerske globalizacije; ErinnerungsKultur: evropski konflikti sjećanja i historijske politike; Danje: politička i naučna komunikacija putem digitalnih medija, demokratizacija društava koja ne pripadaju Zapadu.
O Radionici budućnosti. Sarajevo 2010.
Izazovi budućnosti, vizije budućnosti u bivšoj Jugoslaviji
29.09.-02.10.2010.
Radionica budućnosti 2010 u Sarajevu predstavlja treći susret, nakon što je održana u Zagrebu (2008.) i Beogradu (2009). Dosadašnji susreti Radionice budućnosti na kojoj je svaki put učestvovalo oko četrdeset docenata/docentica i mladih naučnika/naučnica imale su prije svega dva cilja: S jedne strane, mladi naučnici/naučnice predstavljali su svoje istraživačke projekte te su o njima diskutovali sa učesnicima/učesnicama; s druge strane održane su diskusije o važnim apsektima nadređenih tema kao što su: nacionalna identifikacija, kolektivni identitet, kultura sjećanja i istorija u državama zapadnog Balkana. Pored toga mladi izvanredni naučnici/naučnice iz Njemačke, Hrvatske i Srbije predstavili su uvodne referate na teme Radionice budućnosti. Obzirom da je u većoj mjeri u pitanju identičan krug učesnika/učesnica, imali su priliku da i između susreta budu u kontaktu jedni s drugima. Stoga se može očekivati međusobno poznavanje istraživanja na kojima pojedinačno rade što može poslužiti kao polazna tačka za diskusiju koja će biti nadograđena u Sarajevu.
Dok je težište predhodne dvije Radionice budućnosti bilo pitanje istorije i kulture sjećanja na slijedećem susretu, težište će biti posvećeno sadašnjoj situaciji kao i opcijama država bivše Jugoslavije po pitanju njihove budućnost. Prilikom Radionice budućnosti u Sarajevu, u diskusionim panelima i uz uključenje lokalnih eksperata/ekspertica sa uvodnim referatima, biće diskutovane slijedeće teme:
• Gender- konstrukcije i spolne veze na Balkanu
• Prostorno planiranje, arhitektura i javni prostor
• Religioznost i njena društvena dimenzija
• Nostalgija kao spona između sjećanja i očekivanja
• Budućnost Bosne i Hercegovine
O pojedinačnim temama poznati naučnici/naučnice će držati uvodne referate. Na taj način, učesnici/učesnice koji najvećim dijelom dolaze iz Srbije, Hrvatske i Njemačke, će imati mogućnost da stupe u razgovor sa renomiranim bosansko-hercegovačkim naučnicima/naučnicama. Pored toga, gosti referenti/referentice, će pozvati nekoliko studenata/studentica na učešće, čime će biti omogućena intenzivna razmjena između mladih naučnika/naučnica iz različitih država bivše Jugoslavije kao i Njemačke i drugih država o zajedničkim temama. Ovo i jeste centralni cilj Radionice budućnosti obzirom da slični forumi ne postoje. Obilazak grada, praćen stručnom pratnjom, koja će učesnike/učesnice upoznati s razvojem grada Sarajeva, istaknut će temu prostorno planiranje te će učesnike upoznati sa istorijom i sadašnjicom ovog grada.
Radionica budućnosti će biti otovorena sa javnim predavanjem Clausa Leggewiea o društvenim aspektima klimatskih promjena i klimatske politike.Time će učesnici/učesnice kao i javnost imati priliku da upoznaju vodećeg intelektualca Njemačke. Osim toga želimo ojačati svijest o ovoj temi obzirom da su države bivše Jugoslavije kao i etničke zajednice Bosne i Hercegovine konfrontirane sa nadređenim izazovima koji se mogu riješiti samo globalnom saradnjom i da su to pitanja koja nemaju nikakve veze sa nacionalnom pripadnosti. Svijest o tome posebno u javnosti Bosne i Hercegovine koja još uvijek saturira sa diskursima iz prošlosti skoro da nije nikako razvijena.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
