Haris Pašović za Radiosarajevo.ba: Ljudi bi se pomirili za šest mjeseci, da ih puste
Veliku pažnju i interes javnosti privukla je predstava Tebe ljubi duša moja koja je premijerno izvedena 26. juna u Kamernom teatru 55.
Autor i reditelj je Haris Pašović, koji je u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba nakon prvog izvođenja i reprize otvoreno govorio o ratu u Bosni i Hercegovini, opsadi Sarajeva, ljubavi mladih koji su drugih vjera i nacionalnosti... svemu onome o čemu predstava i jeste.
A da je potresla i publiku dovoljno govori činjenica da je slabo ko mogao suzdržati se da ne zaplače.
Otvoreno | Aida Ćorović: Na vlasti u Srbiji su ljudi koji su bili kreatori genocida u Srebrenici
Radiosarajevo.ba: Predstava "Tebe ljubi duša moja" vrlo je lična priča. Koliko je bilo izazovno tu priču prevesti u scenski jezik?
Pašović: Svaka lična priča u umjetničkom djelu ima smisla samo ako se tiče i drugih ljudi, ako ima univerzalnu dimenziju. Ljubav dvoje mladih ljudi iz različitih etničkih grupa, koji se vole uprkos ratu, i uprkos pritisku njihovih porodica i društva jeste tema koja se tiče nas danas. Također, to je univerzalna priča još od Shakespeareovih Romea i Julije i Nizamijevih Lejle i Medžnuna.
Haris Pašović za Radiosarajevo.ba o "Tebe ljubi duša moja": Drama o ljubavi u doba opsade Sarajeva
Ljubav Srpkinje i Bošnjaka
Radiosarajevo.ba: Ljubav između Srpkinje i Bošnjaka u ratu... U vremenu smrti, Vi ste izabrali da govorite o životu. Je li to Vaš otpor dominantnom narativu o Sarajevu kao isključivo mjestu patnje?
Pašović: Sarajevo je u dvadesetom stoljeću tri puta pogodila strašna agresija i tragedija. Opsada 1992.-96. bila je jedna od najstrašnijih u istoriji Evrope. Smrt je bila posvuda, a patnja ogromna. Vi ste u pravu kada govorite o potrebi prevazilaženja patnje - 30 godina poslije rata, mi imamo već dvije generacije Sarajlija koje se ili ne sjećaju rata jer su bili djeca ili se nisu bili ni rodili. Tebe ljubi duša moja je ljubavna priča, i s njom se mogu poistovjetiti mnogi ljudi, bez obzira na godine starosti ili da li su bili u ratu u Sarajevu ili ne.
Radiosarajevo.ba: Koliko se, prema Vašem mišljenju, naša publika danas zna nositi s emotivnošću, onom čistom i ogoljenom?
Pašović: Ja sam često na svojim predstavama i pratim reakcije publike. Publika voli da se preda predstavi koja ima smisla i u kojoj su iskrene emocije. Gledaoci vole da dožive iskustvo, da oslobode svoje emocije i da se prepuste predstavi. Poslije izvođenja Tebe ljubi duša moja, jedna gledateljica je napisala: "Kao da sam gledala potisnute dijelove sebe...". To je baš divan komentar!
Radiosarajevo.ba: U predstavi ima i Erosa i Tanatosa - života i smrti, ljubavi i nasilja. Kako ste tražili ravnotežu između tih suprotnosti u režiji?
Pašović: Život je sačinjen od svih tih stvari, a to se pojača do ekstrema u ratu. Ono što se dogodilo u Sarajevu, Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, je antička tragedija. To je mitski sukob života i smrti; stvaranja i razaranja. A to je sama suština drame; osnova pozorišta.
30 godina mira nije mala stvar
Radiosarajevo.ba: Kako izgleda proces kada ste i autor i reditelj? Ko Vas tada "koriguje"?
Pašović: Mnogo puta smo se smijali na probama jer ja - reditelj sam kritikovao sebe - pisca. Mirvad Kurić je uvijek govorio: "Ja moram braniti pisca", ako bih ja želio da nešto promijenim u odnosu na dramu. Tako da su me najviše "korigovali" glumci!
Radiosarajevo.ba: Vi često govorite da nismo završili rat, samo što on sada ima drugačije forme. Gdje danas vidimo tragove tog "nevidljivog rata"?
Pašović: Rat se produžava nasilno i to zbog političkih i finansijskih interesa pojedinih grupacija. Da se pitaju obični ljudi, mi bismo se svi u BiH pomirili za šest mjeseci. Ove godine se navršava 30 godina mira u BiH. To smo, zajedno sa našim partnerom u ovom projektu, UNESCO-om, obilježili ovom predstavom. Trideset godina mira, nakon veoma krvavog rata, nije mala stvar. Ima mnogo stvari u ovoj zemlji koje treba unaprijediti, ali 30 godina života u miru jeste veliko dostignuće svih i to treba da slavimo!
Radiosarajevo.ba: Predstava jasno ruši etničke tabue. Koliko publika ima snage da se suoči s rušenjem identitetskih granica?
Pašović: Gledaoci su obični ljudi kojima je preko glave i rata i sukoba i straha. U ovoj zemlji ljudi žive zajedno vijekovima, i to je jače od jezivih manipulacija kojim su bili više puta izloženi izloženi u 20. vijeku. Mnogo pričam sa običnim svijetom, i u BiH i u Srbiji, i u Hrvatskoj i u Crnoj Gori. U 99,9 posto slučajeva, ljudi govore o miru i uzajmnom poštovanju. A to su prodavači, kasirke, taksisti, automehaničari, majstori, domaćice, pekarice... Politika i mediji koriste strah da bi stvarali profit.
Doživjeli katarzu
Radiosarajevo.ba: Rekli ste da je ovo možda Vaša najintimnija predstava. Da li Vam je ona i neka vrsta ličnog iscjeljenja?
Pašović: Svi koji smo radili na predstavi, imali smo i tu komponentu. Glumci Gordana Boban, Mirvad Kurić, Alen Konjicija, Anđela Pećinar, Vanesa Glođo, Mona Muratović, Enes Salković, Mirela Lambić, Dina Mušanović, Marko Petković i Nedim Džinić i kompozitor Dino Šukalo; scenografi Lada Maglajlić i Vedad Orahovac; kostimografkinja Irma Saje; koreografkinja Larisa Lipovac Navojec; stručnjak za scenski govor Dejan Sredojević i Tijana Vignjević, korepetitorka, kao i ostali članovi ekipe, svi smo imali svoju katarzu tokom rada.
Radiosarajevo.ba: Ima li umjetnik pravo da šuti u vremenu društvenog raspada?
Pašović: Obaveza umjetnika je da govori istinu i da daje glas onima koji nemaju glas. Prva obaveza umjetnika je da kreira, ali odmah zatim dolazi i taj društveni angažman, jer to od umjetnice ili umjetnika, publika očekuje. To je ponekad teško. Evo, ovih dana smo mi iz East West Centra, saznali da nam je ministar za kulturu Kantona Sarajevo Kenan Magoda, smanjio, ionako veoma mala sredstva za Sarajevo Fest, za više od 30 posto. Nema razloga za to. Prošle godine bili smo izuzetno uspješni; mi smo jedinstven festival po sadržaju i programima; sarađujemo sa velikim i značajnim međunarodnim partnerima. Istina, mi nismo glamurozan festival. Nemam ništa protiv sjaja i fotografisanja, ali mi imamo jedan drugačiji koncept i dobro je da postoje različiti festivali.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
