FOTO: Predstava 'Brašno u venama' u ponedjeljak na sceni SARTR-a

Predstava, u režiji Borisa Liješevića, rađena prema tekstu Igora Štiksa Brašno u venama ponovo se izvodi u ponedjeljak, 14. septembra u 20 sati na sceni Sarajevskog ratnog teatra. Produkciju predstave potpisuju Sarajevski ratni teatar i Internacionalni teatarski festival MESS – Scena MESS. 

Riječ je o praizvedbi teksta koji govori o emocionalnom i ideološkom jazu generacija i suočavanjem s prošlošću kao bitnim segmentom budućeg života. 

Uloge u predstavi ostvaruju Miki Trifunov, Kaća Dorić, Izudin Bajrović, Admir Glamočak, Selma Alispahić i Jasenko Pašić. Dramaturgiju predstave potpisuje Dubravka Zrnčić-Kulenović, scenografiju Vedran Hrustanović, kostimografiju Lejla Hodžić, dok je autor muzike Duško Šegvić. 

Ulaznice za predstavu mogu se rezervirati svakog radnog dana od 10 do 16 sati putem telefona 033 664 070, a određeni broj ulaznica će biti u slobodnoj prodaji na blagajni SARTR-a pred igranje predstave. Cijena iznosi 10 KM, a omogućen je popust za učenike, studente i penzionere.

Navodeći kako je Brašno u venama komad o porodici koju je rat rasuo po svijetu, a koja se poslije više od 20 godina susreće u jednom gradu, jednom stanu, jednoj noći, režiser predstave Boris Liješević naglasio je da su ljudska prošlost i traume postale pogled na svijet, način razmišljanja i obrazac ponašanja. 

"Na Balkanu gdje ratovi kreiraju historiju, geografiju, ekonomiju, kulturu, politiku, obrazovanje, trauma postaje nacionalno blago, identitet, političko sredstvo, tradicija, vaspitanje. Ovo je drama na koju su njeni junaci čekali decenijama. Drama povratka, susreta, progovaranja, krivice, prevazilaženja, raspleta i na kraju pomirenja", istaknuo je Liješević te dodao da na Balkanu pomirenje postaje prijetnja jer zahtijeva suočenje, prihvatanje i otvaranje nove i nepoznate stranice.

Autor dramskog teksta Igor Štiks je naveo kako je priča ove drame nastajala godinama. 

"Prvi motivi su se pojavili još za vrijeme mog boravka u Chicagu gdje sam sretao porodice našeg porijekla u kojima sam vidio duboko generacijsko nerazumijevanje. Djeca nisu mogla u potpunosti razumjeti svoje roditelje, iskustvo i historiju koju su donijeli sa sobom u Ameriku. To mi je izgledalo kao nepravda, da naslijedite sve te traume, a živite i želite se razvijati u svijetu u kojem za njih nema mjesta i čak su prepreka za taj razvoj", rekao je Štiks.