Duh međureligijskog bratstva u Sarajevu

U Maloj galeriji Franjevačkog samostana Sv. Ante na Bistriku, u utorak u 19.00 sati će se održati Međureligijski susret Duh Asiza. Organizatori susreta su samostan Sv. Ante i Internacionalni multireligijski interkulturni centar Zajedno (IMIC - Sarajevo).

Međureligijski susret Duh Asiza izrasta iz susreta svjetskih religija koji je prvi put održan 1986. godine u Asizu pod naslovom Svjetski dan molitve u Asizu a organizirao ga je Papa Ivan Pavao II. Na tom se susreto okupilo oko 120 religijskih vođa. Na Drugom molitvenom susretu religija u Asizu u siječnju 2002. godine donesena je i Asiška izjava koju su potpisali predstavnici 12 svjetskih religija i 31 kršćanske zajednice.

Po prvi put u povijesti okupili su se predstavnici svih relevantnih religija: počevši od prirodnih i plemenskih preko ne-teističkih religija kao što je budizam do monoteističkih religija knjige židovstva, kršćanstva i islama. Ta izjava se u određenom smislu razumije kao platforma i program međureligijskih susreta koji bi trebali promicati dijalog, mir i pravednost u svijetu.

„U međuvremenu se ovakvi susreti organiziraju posvuda u svijetu, a u Sarajevu ih tradicionalno organiziraju bosanski franjevci u Samostanu Sv. Ante na Bistriku s predstavnicima drugih religija u gradu. Duh Asiza se temelji na životu Franje Asiškog koji je u svome vremenu - vremenu isključivosti naviještao prisutnost Boga na licu svakog čovjeka; u vremenu velikih socijalnih nepravdi u kojima je i sam živio, Franjo unosi paradigma bratstva i sestrinstva - jednakosti svih ljudi; u vremenu križarskih ratova, on se zalaže za dijalog između kršćana i muslimana“, poručuju organizatori.

Zato bi i svuremeni međureligijski susreti trebali slijediti upravo ove franjevačke paradigme koje su sadržane i u Asiškoj izjavi, ali koje baštine i druge svjetske religije. Duh Asiza nije ničije privatno vlasništvo - ni franjevačko i on mora biti otvoren za sve. On se treba njegovati ne samo na institucionalnoj razini susreta vjerskih vođa, već uključivati i znanstveno-teološki dijalog, duhovno-meditativne susrete, a ponajviše promicati "dijalog života" i suživota ljudi različitih vjera i svjetonazora u njihovim konkretnim životnim okolnostima, stoji u najavi Susreta.