Belma Bećirbašić: Tijelo, ženskost i moć

Izdavačka kuća Synopsis (Sarajevo-Zagreb) objavila je knjigu 'Tijelo, ženskost i moć: upisivanja patrijarhalnog diskursa u tijelo', publicistkinje i magistrice rodnih studija Belme Bećirbasić.

Radi se o jednom od prvih akademskih radova u Bosni i Hercegovini koje se bavi filozofijom tijela, sagledavajući ga kao objekt u koji se upisuju strategije moći, ali i kao subjekt koji producira značenja.

O knjizi: Bečirbašić portretira nekoliko kontekstualnih situacija i prezentacija žene u bosanskohercegovačkom društvu, u tranzicijskim mijenama, koje su upisane i proizvedene unutar tri najzornije diskurzivne strategije tijela: populističke (univerzalno tijelo), biopolitičke (prezreno tijelo) i religiozne (tijelo kao paradigma nevinosti i otpora istovremeno). Svaki od ovih primjera pokazuje da je tijelo efekt kontrole i moći, a ženskost proizvod ali i producent vrlo snažnih ideoloških značenja. Istraživanje je zasnovano unutar bosanskohercegovačke poslijeratne realnosti, specifične po tome što je odražavaju nova znanja i diskursi, koji su u velikoj mjeri uvjetovani nestabilnim procesima: napuštanjem socijalističkog naslijeđa i utjecajima uvezenih neoliberalnih praksi, snažnim remetilačkim iskustvom ratnih razaranja i jačanjem etnonacionalnog diskursa, te prezerviranjem religioznog i povratka tradiciji, što zajedno upućuje na repatrijarhalizaciju općih društvenih vrijednosti.

I sama poglavlja sadržaja upućuju na interdisciplinarni pristup tematici: Tijelo kao tekst; Ideologija estetike; Histerična čudovišta; Biologija: kletva ili dar; Strategije kontrole tijela i seksualnosti; Mit „sponzorstva“ ili feminizam protiv feminizma, Kiborg tijelo, Turbo eroticid; Rod, nacija i sjećanje, Postratno cementiranje traume, Idealna žrtva – nacionalna metafora; Veo kao novi politički izazov, Hidžab u BiH – etnoreligijski simbol? itd.

Bečirbašić podvlači da je iznimno važno diskutovati o rodno diskurzivnim praksama tijela s bosanskohercegovačkog stajališta, smatrajući da su ovdašnja iskustva nekomplementarna sa iskustvima zemalja u razvoju, te da ih je nemoguće inkorporirati u dominantne rodne teorije.

Recenzentica Biljana Kašić, profesorica Sveučilišta u Zagrebu, opisuje djelo kao “kompleksan i zanimljiv epistemološki poduhvat kako po multidisciplinarnom pristupu i načinu izvedbe, tako i po interpretativnim dosezima koji pokazuju strategije upisivanja patrijarhalnih diskurza u tijela.” Kašić piše da “ovaj rad zorno pokazuje kako je identitet ženske drugosti putem identiteta tijela poslužio kao mjesto različitih mizoginih i isključujućih praksi, kulturoloških stigmi te političke, socijalne i religiozne kontrole moći, što je imalo šire društvene i emocionalne implikacije na živote žena i odnose u društvu.” Kašić takodjer navodi da je posebna vrijednost ovog dijela, uz ekstenzivnu obradu različitih teorijskih izvora, i analiza osobnih narativa koje pridonose dekonstrukciji ideologiziranih interpretacijskih klišeja.

Bečirbašić je dobitnica Fulbrightove stipendije na Univerzitetu Columbia te trenutno studira i živi u New Yorku. Promocija ove knjige održat će se tokom ljeta.