'Ars Memoriae' iz Fabrike akumulatora seli u Sarajevo i Zenicu

Otvorenje izložbe 'Ars Memoriae' bit će otvorena u sarajevskoj Vijećnici, u srijedu, 22. juna 2016. godine sa početkom u 18.00 sati.

Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića u okviru programa obilježavanja Mjeseca sjećanja na genocid u Srebrenici organizira izložbu grupe mladih bosanskohercegovačkih umjetnica i umjetnka.

Izložba Ars Memoriae je pod pokroviteljstvom Bošnjačkog instituta prvi put postavljena u nekadašnjoj Fabrici akumulatora u Srebrenici, 11. jula 2015. godine u okviru Međunarodne naučne konferencije o genocidu u Srebrenici, a Bošnjački institut je odlučio da ove godine izložbu Ars Memoriae pokloni građanima Sarajeva i Zenice.

Građani Sarajeva će izložbu moći pogledati od 22. juna do 5. jula 2016. godine u auli Vijećnice u Sarajevu. Nakon Sarajeva, izložba putuje u Zenicu.

Autor koncepta Adis Fejzić, zajedno sa Majom Matašin, Goranom Lizdekom, Sanelom Husić-Musabašić, Elmom Čaušević-Mujezinović, Danisom Fejzićem, Brankom Turkić, i posthumno Ahmedom Džuvićem i Danilom Krstanovićem, kreira postavku koja na sugestivan način priča priču o ljudskoj poziciji s obje strane života i smrti u zagonetnim odnosima nesagledivog kosmosa i mnoštva međusobno suprotnih mikrokosmosa.

Oko pedeset radova posvećenih temi genocida, nastalih u različitim umjetničkim medijima, raspoređeno je prema ciklusima u sistem koncentričnih krugova koji su smješteni na podu izložbenog prostora, kreirajući putanju kojom se posjetioci pognute glave moraju kretati u simboličnom traganju za sjećanjem, sklapajući cjeline iz mnoštva različitih fragmenata.

Posvećena žrtvama genocida u Srebrenici, izložba Ars Memoriae je (pod)sjećanje na život i smrt... materijalizirano u različitim formama vizualne umjetnosti, postavljenim u jedinstvenu kompoziciju koncentričnih krugova. Utemeljena na konceptu širenja i povratnog efekta talasa, u kojem jedna pojava uzrokuje drugu/e, ova izložba na specifičan način kombinira stvarnost i metaforu... i njeguje sjećanje na intimnu kao i na univerzalnu, vanvremensku dimenziju bosanske tragedije.