Akcija 'Let's do it – milion sadnica za 1 dan' širom BiH

Jedna od najvećih volonterskih akcija sadnje drveća u BiH Let's do it – milion sadnica za 1 dan, bit će provedena danas u više od 80 opština sinhronizirano na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.

Nosioci projekta su udruženja građana Ruke iz Sarajeva i Mozaik prijateljstva iz Banje Luke.

Ideja za akciju Let's do it – milion sadnica za 1 dan je proizašla iz saznanja da se u Bosni i Hercegovini ne vodi dovoljno računa o šumama koje su jedno od najvećih prirodnih bogatstava zemlje.

Glavni ciljevi akcije su: zasaditi 1.000.000 sadnica drveća; osigurati učešće najmanje 20.000 volontera; podići svijest i educirati javnost o zaštiti životne sredine i važnosti šumskih ekosistema.

Podršku realizaciji volonterske akcije pošumljavanja BiH pružila je Uprava za šumarstvo FBiH, animirajući sve šumarske institucije u FBiH da se priključe akciji nabavkom sadnog materijala i nadzorom nad akcijom.

Šumska privredna društva iz Federacije BiH i Republike Srpske će osim nabavke cjelokupnog sadnog materijala koordinirati akcijom, te će nakon sadnje preuzeti brigu o zasađenim površinama.

Na području Sarajeva, akcija će započeti okupljanjem ispred Zemaljskog muzeja u 9 sati odakle će biti organiziran prevoz na području Čavljaka gdje će biti provedena akcija sadnjom bijelog i crnog bora.

Važnost realizacije akcije Let's do it-milion sadnica za 1 dan prepoznala je i međunarodna organizacija UN, koja je  svojim programom UN volontera podržala projekt, a simoblika akcije je u tome da će biti provedena upravo 24. oktobra - na Dan UN-a.

Šume i šumska zemljišta u BiH rasprostiru se na površini od oko 2.709.800 ha, što čini 53 posto površine države. U državnom vlasništvu (Federacija BiH i Republika Srpska) je oko 2.186.300 ha ili 81 posto a u privatnom vlasništvu 523.500 ha ili 19 posto.

Neobraslo šumsko zemljište zauzima oko 500.100 ha ili 18,5 posto, od čega je sposobno za pošumljavanje oko 392.300 ha, a nepodesno za pošumljavanje oko 163.147 ha.

Značajne devastacije šuma, pretežno oko urbanih područja, desile su se i u prethodnom ratu. Posljedice rata su i velike minirane površine veće od 100.000 ha, koje su za duži period izgubljene za gospodarenje, as obzirom na oštećenost, predstavljaju potencijalno žarište za razvoj biljnih bolesti i insekata.