477. godišnjica: Gazi Husrev-begova medresa je ostala elitna odgojno-obrazovna ustanova

Svečanom akademijom danas je u Sarajevu obilježena 477. godišnjica od osnivanja Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, jedne od najstarijih obrazovnih institucija u regiji zapadnog Balkana, javlja Anadolu Agency (AA).

Akademiji su prisustvovali zvaničnici Islamske zajednice u BiH, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, njegov zamjenik Ismet ef. Spahić, glavni imam Medžlisa IZ Sarajevo Ferid ef. Dautović,  te brojne druge zvanice.

Tom prilikom prof. dr Adnanu Silajdžiću i Ferhatu Šeti, bivšem direktoru i profesoru u toj obrazovnoj usztanovi, dodijeljena su i priznanja za životno djelo.

Zamjenik direktora medrese Ismet Veladžić kazao je u izjavi za medije da je veoma značajno što medresa obilježava 477. godišnjicu postojanja, dodavši da je kroz sve ove godine ostala elitna odgojno-obrazovna ustanova.

"Medresa je iznjedrila više od 10.000 učenika, a najviše uleme, od reisu-l-ulema, muftija, šejhu-l islama. Bez medrese bi ukupni društveno-politički, kulturni i vjerski život Bošnjaka bio znatno siromašniji. Jedno vrijeme bila je jedina obrazovno-odgojna ustanova ovoga tipa na prostorima zapadnog Balkana, a pogotovo u bivšoj Jugoslaviji", istakao je Veladžić.

Foto: AA

Dobitnik priznanja za životno djelo i nekadašnji učenik, profesor i direktor medrese Ferhat Šeta kazao je kako priznanje za njega predstavlja veliku čast.

"Medresa ima posebno mjesto u srcima i dušama muslimana BiH i šire. Biti đak te škole i dio džemata na čijem čelu stoji Gazi Husrev-beg je prije svega izuzetna čast i velika odgovornost", poručio je Šeta.

Velika je privilegija dobiti priznanje za životno djelo na dan 477. godišnjice medrese, kazao je Adnan Silajdžić, dodavši da je medresa jedinstvena i da na svijetu ne postoji niti jedna odgojno-obrazovna institucija koja u kontinuitetu djeluje toliko godina.

"Mislim da još uvijek vlada veliko interesovanje za upis u ovu i druge medrese Islamske zajednice u BiH, vjerovatno zbog činjenice da uz temeljna vjerska i teološka obrazovanja, danas omogućavaju učenicima da savladaju i osnovne discipline iz humanističkih, društvenih, prirodoslovnih nauka. To je složeno socijalno pitanje, jer obično medrese upisuju djeca koja dolaze iz ruralnih područja. To bi trebalo biti predmetom ozbiljnih istraživanja u strukturama islamske zajednice i ja se za to zalažem", rekao je Silajdžić, dodavši da medresa mora odnjegovati kadar sa respektabilnom urbanom kulturom.

Gazi Husrev-begova medresa, sada najstarija obrazovna institucija u Bosni i Hercegovini osnovana je 1537. godine, a njeno osnivanje ozvaničeno je vakufnamom Gazi Husrev-bega, osmanskog namjesnika koji je smatran i jednim od osnivača grada Sarajeva.