Konferencija Nestali, sjećanja i mjesta buđenja savjesti

Okupljanje porodica nestalih osoba i prikupljanje saznanja o tome kako porodice žele obilježiti mjesta nestalih osoba, osnovni su ciljevi dvodnevne Međunarodne konferencije o temi "Nestali, sjećanja i mjesta buđenja savjesti", koja je počela danas u Sarajevu.

Konferenciju su zajednički organizirali Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) i Međunarodna koalicija mjesta buđenja savjesti, a svoja iskustva u toku dva dana o ovoj problematici s predstavnicima porodica nestalih u BiH podijelit će predstavnici iz četiriju zemalja koje su preživjele ratove i to iz Čilea, Argentine, Južnoafričke Republike i Islanda.

Govornici će otvoriti teme o tome kako unificirati memorijalna mjesta koje će probuditi savjest, kako porodice žele da izgrade memorijale i spomen-obilježja, kao i na koji način žele da se sjećaju članova porodica koje su izgubili.

Kathryne Bomberger, generalna direktorica ICMP-a, kazala je novinarima prije početka konferencije da je vrlo važno osmisliti kolektivne memorijale na koje bi porodice nestalih mogle dolaziti i zajednički se sjećati svojih najmilijih, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili etničku pripadnost.

"Na ovoj konferenciji želimo istraživati sjećanja i moć sjećanja da bismo kreirali drugačiju budućnost, a međunarodna koalicija je tu da podijeli svoja iskustva iz mnogih zemalja svijeta", pojasnila je Elizabeth Silkes, izvršna direktorica Međunarodne koalicije mjesta buđenja savjesti.

Koalicija radi u 47 zemalja širom svijeta, broji oko 260 članova koji rade na različitim poljima kao što su izgradnja mira, rješavanje problema nastalih konfliktom, učenje porodica kako se nositi s naslijeđem itd.

Na konferenciji prisustvuju i predstavnici Instituta za nestale osobe (INO) BiH, a član Kolegija direktora INOBiH Marko Jurišić, kazao je novinarima da u BiH trenutno vlada veliko šarenilo kada su u pitanju mjesta obilježavanja zločina, a na nekima su čak i uvredljive poruke za pripadnike drugih nacija čiji članovi porodica nisu tu ubijeni, dok pri tome ne nose osnovnu poruku 'da se nikada ne ponovi'.

Potrebno je, mišljenja je Jurišić, unificirati mjesta pogibije i izgraditi memorijalna mjesta gdje bi svi mogli odati počast svim poginulim u proteklim ratnim zbivanjima.

Međutim, Ahmet Grahić, predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih Bošnjaka u BiH, smatra da se prilikom izgradnje memorijalnih centara mora ispoštovati i želja porodica, kao i da je potrebno u spomen-obilježje ugraditi i nacionalno obilježje žrtve.

Naglasio je da se pojavljuje pitanje kako naznačiti imena onih koji nisu identificirani, a nestali su, kao i onih koji nikada neće moći biti pronađeni.

Ipak porodice žrtava najviše insistiraju na pronalasku njihovih najmilijih, jer kako je kazala Zekrija Avdibegović, predsjednica Udruženja porodica nestalih osoba Općine Ilijaš, koja je izgubila sina i muža još 1992. godine, "oči porodica uprte su u Institut za nestale osobe BiH, jer samo njima možemo da se obratimo i tražimo bržu identifikaciju i pronalazak žrtava".

Boro Peulić, potpredsjednik republičke Organizacije porodica zarobljenih i nestalih civila Republike Srpske, naglašava da proces identifikacije i pronalaska nestalih ide sporo, a u RS-u trenutno se traži 1.739 osoba.

Prema podacima INOBiH u Centralnoj evidenciji nestalih osoba trenutno ima 34.965 imena nestalih osoba, a sva imena su u postupku verifikacije i do sada je verificirano 5.850 imena, još se traga za 13.430 imena.