Zgošćanski stećak od 60.000 KM

Piše: Semra Džaferović za portal Kul.ba

Za svog stogodišnjeg postojanja Zemaljski muzej je uspio sakupiti dobar dio kulturno-nacionalnog naslijeđa zemlje i svih njenih naroda. Između ostalog, za vrijeme Austro – Ugarske u vrt muzeja prenesen je orginal zgošćanskog stećka – šljemenara, težak 14 tona i obilato ukrašen najbogatijim motivima tadašnjeg doba. Pronašao ga  je  u  neposrednoj blizini Kaknja, na lokalitetu Crkvine, blizu Šimića,  povjesničar Ćiro Truhelka, koji ga je 1914. prenio u Botanički vrt muzeja.

Za izradu vjerodostojne replike tog istog stećka iz dvorišta  Zemaljskog muzeja, Grad Sarajevo je 2011 godine izdvojio 60.000 KM. Projekat je trajao godinu dana, a dva mjeseca je trajala izrada replike ispred Filozofskog fakulteta u Sarajevu. U toku trajanja projekta radilo se na multidisciplinarnim istraživanjima lokacije (iz 1914. godine?), stećka (iz Botaničkog vrta?) i posmrtnih ostataka nađenih ispod stećka, te dva mjeseca izrade stećka, uz koje se obračunava plaćanje dva klesara i troškovi električne energije sa Filozofskog fakulteta.

Podsjećam da su u svom obraćanju na svečanoj ceremoniji postavljanja replike zgoščanskog stećka na Trg Bosne i Hercegovine, samo 200 metara (cca) više od originala stećka, predsjedavajući Državne komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Dubravko Lovrenović, te gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen , pozvali na veću brigu države o ovom vrijednom kulturnom naslijeđu BiH.

Javnosti je poznata paradoksalna situacija u kojoj Zemaljskom muzeju, te mnogim drugim vrijednim i značajnim institucijama, prijeti zatvaranje zbog nedostatka finansijskih sredstava za održavanje ovih institucija u životu.

Zar nam je stvarno trebala replika stećka u razmaku od 200 metara i svega tristotinjak koraka? Koga će to ona učiti o važnosti stećka i njegovoj vrijednosti u novom isklesanom kamenu, a ne o važnosti njegove historije sa originala?

Original i replika udaljena tristotinjak koraka; Foto: Kul.ba

kul.ba/radiosarajevo.ba