Savez kolumnista | Dr. Emir Ramić: Gdje Halid pjeva, tu Bosna diše

Zašto Halid Bešlić nije "spomenut" u Dejtonskom ustavu?

Bilo je rano, još nismo shvatili da Halid ne ide pod odjeljak kultura, već pod odjeljak člana 1.: Bosna i Hercegovina nastavlja svoje postojanje kao država. Halid Bešlić je vezivna, emotivna i ljubavna mistika države Bosne i Hercegovine, one Bosne koju, evo, ne mogu uništiti.

Piše: Dr. Emir Ramić*, za Radiosarajevo.ba

Trending

Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo: "Ovo su trenutno najtraženija zanimanja"

Ta unutrašnja energija se ne može uhvatiti, ona "iznutra" pokreće vode: slatke, slane, padavinske, suzne, plodne, one vrele od kojih se pravi bosanska kafa... To su htijenja ovog naroda.Ta energija je neograničena, slobodna, uzdižuća.

Zora nad Bosnom

Mnogi nikad nisu bili u Tešnju. Lijepo, pitoreksno mjesto poznato je po dobrom i u ratu i miru, ali boju mu daje zora. Iznad Tešnja zora sviće, pjeva i Zagreb i Beograd i Ljubljana... i naravno svi mi. Poslije Halida, ljudi se pitaju o tešanjskim zorama i s kojeg mjesta ih je najbolje snimiti, u koje doba jutra ih je najbolje osjetiti. Ali, opet, hej zoro, ne svani, ne svani, stara ljubavi...

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Miljacka je nakon Halida postala veća. Nisam nikada vidio naše dijete da nije zaigralo nakon prvih akorda plemenite harmonike. I u neodoljivoj Miljacki, koja to u stvarnosti zapravo nije, Halid od Miljacke pravi snažni pojam rijeke koja se dostojno nosi s velikim plovnim vodenim masama. Halid je od Miljacke napravio kulturnu plovnost prvog ranga, državni razlog za emotivnu plovidbu. Ako ne vjerujete, pitajte to u centru Beograda, Zagreba i Ljubljane. Da, Miljacka je plovna, za sve naše tužne i neostvarene brodove ljubavi koje su nas u našoj državi definitivno i do kraja obilježile.

Gdje je Knežak – izvor – zna par hiljada ljudi, možda i desetina. Ali, sada znaju milioni. Znate, to je na Romaniji, Bosna i Hercegovina. Romanija, to je pola sata od Sarajeva. Halid je tamo rođen.

Bilo je teško gledati umokreno valjanje HDZ-a kako se dovija u hinjenom trpljenju da spriječi proglašenje Dana žalosti. HDZ čuva važnost, zaostavštinu i ideologiju jednog Thompsona, da bi bio on veći. Teško će to ići, vrlo teško. Halid je veći, svi znaju.

Na dan ukopa u Banjoj Luci sreli su se Dodik i Čović. Naravno da je sastanak ranije dogovoren, kako drugačije. Banovinski sastanak obilježen je Dodikovim riječima: Trajno rješenje vidim u podjeli Federacije. Naravno, po banovinskom receptu. Olinjala i ofucana politička spadala, izronila iz fašističkog desničarenja, luciferski se igraju. Dobro, izdržaćemo... i zapamtiti.

Unutrašnji narodni zov

Dženaza Halida Bešlića sije strah među nacionalistima.

Nacionalizam opstaje na strahu i na uvjerenju da "smo mi bolji".

Šta je njegov odlazak probudio među dobrim ljudima? Pa, pokazao im je da su većina. Većina – to je demokratija, jel’te. Halid je naša postojana "demokratska većina", pokazatelj dobrim ljudima kojim putem i na koji način treba ići dalje. Halid Bešlić je postao državna i kulturna mistika Bosne, unutrašnji narodni zov za dobrinom i dobrim djelima.

Kroz historiju se pojavljuju takve ličnosti i spajaju tačke bosanskog kulturnog, državnog i nacionalnog postojanja. Spontani emotivni odziv građana Srbije, Hrvatske, Slovenije puno govori. Dobri ljudi vole i žele Bosnu. Njihove elite je pokušavaju razoriti. Teška borba, ali to nam je sudbina.

Pod jednom zastavom

Bosna i Hercegovina je – zvuči čudno – najstabilnija država na Balkanu. Da ne obrazlažemo, ali, dragi naši susjedi – to vam je tako.

Ovaj tekst je nastao na osnovu razmišljanja i razmjene ideja i stavova od strane više istaknutih predstavnika globalne bosanskohercegovačke zajednice. Danas više ne govorimo o dijaspori, već o globalnoj bosanskohercegovačkoj zajednici – kako u Kanadi, tako i širom svijeta – koja sve više, pored emocija, koristi i vlastite edukativne, ekonomske, kulturne resurse u odbrani i jačanju države Bosne i Hercegovine.

Bosanskohercegovačke snage moraju stati pod jednu zastavu – zastavu države Bosne i Hercegovine, napraviti koncept koji čuva i jača Bosnu i Hercegovinu i tako poslati jasnu poruku inertnoj međunarodnoj zajednici, koja će tek kada osjeti da postoji bosanskohercegovačka organizovana snaga, stati uz Bosnu i Hercegovinu.

* * *

*Autor je osnivač i direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.