Riada Ašimović Akyol: U Bosni se ponovo postavlja „istočno pitanje“

Kada se rodite i živite u Bosni, ne možete se ne zapitati koliko će zapravo iteracija Istočno pitanje imati?

Nedavno je na svom nalogu na društvenim mrežama napisao Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica.

Piše: Riada Ašimović Akyol za New Lines magazin

Trending

Semir Halilović podnio ostavku na poziciju ambasadora BiH u Kataru: Poslao pismo Denisu Bećirović

Mislio je na bolnu historiju autohtonih muslimana koji žive kao manjine na postotomanskom Balkanu - historiju diskriminacije, nasilnog protjerivanja ili još gore, uključujući masovno istrebljenje. On je također spominjao eufemizam koji su neki Europljani izmislili u 19. vijeku kako bi definirali ovaj dugoročni genocid: „Istočno pitanje“.

Ovo “pitanje” je historijska tema, ali i vrlo hitna, jer Bosna i Hercegovina, moja domovina, prolazi kroz najozbiljniju političku i sigurnosnu krizu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine kojim je okončan trogodišnji međunarodni oružani sukob koji je rezultirao genocidom u Bosni.

U posljednjih nekoliko mjeseci, Milorad Dodik, bosanski Srbin, član tročlanog Predsjedništva i vođa secesionističkih nastojanja entiteta Republika Srpska, najavio je — i zaista već poduzeo — neke eksplicitne korake ka raspadu zemlje. Kao što su njegovi politički prethodnici imali za cilj da unište bosansku državu, Dodik nastavlja koristiti iste antimuslimanske narative i govor mržnje, esencijalistički protiv Bošnjaka, u skladu sa ratnim zločincima koji su orkestrirali i izvršili najnoviji genocid početkom 90-ih. (Bošnjak se odnosi na nacionalnost, dok se Bošnjak obično odnosi na građane muslimanskog porijekla, op.a.).

Dodikova obnovljena, svrsishodna i pojačana upotreba izraza „musliman“ ima za cilj da cijeli bošnjački narod svede samo na vjersku grupu, da ga ponovo prikaže kao strance u Europi (Dodik već duže vrijeme koristi opasni narativ u kojem Bošnjake isključivo naziva muslimanima, što ima opasnu pozadinu). U isto vrijeme, on se nada da će iskoristiti viziju koju neki zapadnoeuropski lideri imaju o kontinentu, kao i njihovo prihvaćanje islamofobičnih narativa o muslimanima. Ali ovaj narativ ide dalje od Dodika. Otvorenu podršku pronalazi od Viktora Orbana, premijera Mađarske, i Janeza Janše iz Slovenije, dvojice najksenofobičnijih i otvoreno glasnijih antimuslimanskih lidera u Evropi. Čini se da su ujedinjeni u onome što zovu "odbrana Evrope", poznatoj liniji iz 90-ih.

“Mi smo kršćani i to je moje iskustvo. I iz iskustva mogu reći da muslimani ne napuštaju svoje vrijednosti”, izjavio je Dodik na Demografskom samitu u Budimpešti prošlog septembra. Ukazujući na "migrante koji dolaze iz zemalja s različitim kulturama", upitao je i "hoće li Europljani živjeti u Europi za nekoliko decenija".

Takva rasistička vizija koju on predlaže za očuvanje "demografske stabilnosti" u Europi također odjekuje užasima takozvane teorije zavjere "Velike zamjene", prema kojoj muslimani imaju misiju da prebace bijele, kršćanske Europljane.

Mađarska vlada je od 2015. godine organizovala ovaj godišnji međunarodni skup, sazvavši neke od najdesničarskih, nacionalističkih, antiimigracionih, populističkih, „proporodičnih“ političara, crkvenih zvaničnika i drugih konzervativnih ličnosti.

Ove godine Dodik je oživljavao iste islamofobične rečenice koje su srpske intelektualne i političke elite koristile da drugačije muslimane pripremaju teren za najnoviji genocid 1990-ih. Dodikovi namjerni lingvistički izbori, njegovo zatajivanje načina na koji muslimani žive u regionu stoljećima, te simpatije i podrška koju nalazi među najvišim ešalonima političkih lidera u nekim zemljama EU zvone na ista alarmantna zvona iz prošlosti. Oni također potvrđuju postojanost “istočnog pitanja” u glavama ovih elita za obračun s muslimanima na Balkanu.

Ostatak teksta pročitajte na linku OVDJE.