Politika između nacionalizma i liberalizma

Piše: Josip Ivanović, kurs Jezik i ideologija

Specifičnost pojma politike jest u tome, što njen pojam u svakom smislu uporabe nailazi na različito razumijevanje, a da pritom ne dolazi puko do erodiranja njegovog značenja, već upravo do bogaćenja. Naime, u svakom novom pokušaju da se neka teorijska ili praktična stvar etiketira pojmom politike, skriven je nekakav indikativ ili performativ onoga što se može nazvati politikom. Svaka politička orijentacija implicira određene okvire i definira što politika jest ili barem što bi trebala biti. U težnji ka stjecanju kredibiliteta, političke orijentacije se pokušavaju predstaviti kao realnije, objektivnije ili prirodnije od ostalih, što nam upravo jamči svezu između percepcije svijeta i načina na koji žele učestvovati u njemu. Značaj ove opservacije ogleda se u mogućnosti da se analizom različitih tumačenja pojma politike, bolje shvate neke bitne crte političkih stajališta, orijentacija.

Intencija ovog rada je izdvojiti i prikazati shvaćanja politike i ukazati na korelaciju između načina na koji se ona shvaća i same pozicije iz koje je ona shvaćena. Konkretnije, nastojat će se ukazati na razlike između liberalnog i autoritarnog poimanja politike, te kroz prizmu tih razlika locirati značaj i posljedice nacionalizma u suvremenom svijetu.

Metodološki i sadržajno, ovaj rad predstavlja plod promišljanja i povezivanja različitih zorova koji su se pojavljivali tijekom razvoja političke misli. Uobličen u formu kratkog filozofijskog eseja, ne nudi „znanstvenu istinu“ već pokušava potaknuti na promišljanje i propitivanje. Na koncu, ovaj rad se ne oslanja izravno na opipljive činjenice, već nastoji analizirati različite interpretacije i stavove koji se grade ili sami jesu opipljiva činjenica suvremenog društva.

Sistematizacija koncepcijâ

Ako bismo prihvatili jednu grubu, ali ne i pogrešnu podjelu, mogli bismo razvrstati stajališta glede politike u dvije struje misli: jedna opisana od strane Friericha Nietzschea i Maxa Webera, a druga od Aristotela i Hannah Arendt. Prama prvoj, politika je sinonim za vlast, to jest, ona se značenjski preklapa s organiziranjem vlasti, te se u njoj jasno ogledaju odnosi moći u društvu – moći čija je bit širenje i nametanje vlastite volje jednog pojedinca, ponašanju drugih, protivno njihovoj volji.

Druga struja misli tumači politiku kao vještinu organiziranja, kao preduvjet pluralnosti i različitosti u društvu, te kao samu njihovu zbiljnost.

Imajući ovu podjelu u vidu, idimo korak dalje i uzmimo u razmatranje ideologiju nacionalizma, kao čimbenika suvremene politike, i liberalnu političku koncepciju.

Nastavak čitajte ovdje. 

Radiosarajevo.ba će u nastavcima objavljivati eseje učesnika/ca sa 4. Post-jugoslavenske Mirovne akademije.

Vezano:

Mediji u Srbiji u službi ratne propagande

Poželjne i nepoželjne figure žena u bh. medijima