Peđa Kojović: Vlasti se ponašaju kao pijanac kojem je neko dao kreditnu karticu

Član Predsjedništva Naše stranke, poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda FBiH, Peđa Kojović je na svom Facebook profilu objavio status u kojem izražava svoje mišljenje o budžetu KS-a 2014.

Tekst preuzimamo i objavljujemo u cjelosti:

''Mislim da je i neodgovorno i kalkulantski sjednicu o budžetu – koji je, podsjećam, trebao biti predložen u novembru, a usvojen krajem decembra - zakazati za dan kada ističe odluka o privremenom finansiranju. Poslanici su na taj način dovedeni pred svršen čin. Nadam se da ipak neće popustiti pred ovom ucjenom i da će zastupnici u interesu građana kantona prihvatiti naše argumente i odbiti ovaj prijedlog te time najaviti početak nove faze izradu novog prijedloga budžeta, koji će podnijeti nova vlada.

Prihodovna strana budžeta je već po tradiciji nerealno planirana. 

Ta vrsta neosnovanog entuzijazma u planiranju prihoda ranijih godina i dovela je do deficita od 130 miliona KM. 

Izvještaj o izvršenju budžeta 2013. nismo ni dobili sada kada nam treba radi usporedbe, nego ćete nam ga podnijeti u junu ili julu, kada su ti podaci de facto beskorisni. Umjesto toga, imamo izvještaj za 2012, iz kojeg se vidi da su prihodi bili manji za skoro 18 posto od planiranih. 

Da ste nama i javnosti dali na uvid izvještaj o izvršenju budžeta u 2013, svi bi se mogli uvjeriti da je generalno smanjenje prihoda, ne računajući kredite, nastavljeno i u 2013, i da se u ovoj, 2014. godini, ne očekuju promjene - osim ako se vlast iznenada ne posveti reformama, za šta ne postoje ni najmanje indicije.

Međutim, vi u ovom prijedlogu bez ikakvog objašnjenja tvrdite da će priliv ovih prihoda porasti.

Vaš prijedlog budžeta je bio usklađen sa Dokumentom Okvirnog budžeta 2014-2016 - dakle prognozom budućih budžeta - koji je donijela FBiH, ali vam je izgleda promaklo da je u međuvremenu Odjeljenje za makroekonomsku analizu revidiralo taj dokument jer je trend pada prihoda iz 2012. nastavljen i u 2013. i sasvim će se sigurno nastaviti i u 2014.

U dokumentu koji je nastao nakon Petog pregleda po stand-by aranžamanu sa MMF-om (uz zahtjev za odstupanje i povećanje) navodi se na strani 9.: "Ipak, potrebna za dodatnim finansiranjem ukazaće se krajem 2014. jer su obaveze servisiranja vanjskog duga veće u 2014. nego u 2013. godini, dok ekonomski rast, a time i rast prihoda, nije onakav kako se predviđalo na početku programa''.

Takođe, u DOB FBiH na kojem ste vi bazirali svoj prijedlog operira sa stanjem vanjskog duga na dan 31.12. 2012. godine i shodno tome projektuje otplatne rate, odnosno njihovo opterećenje budžeta. Međutim, ono što nedostaje u tom zastarjelom federalnom dokumentu koji ste vi koristili za izradu svoga prijedloga je novo zaduženje koje je nastalo u 2013. godini, i nove projekcije otplatnih obaveza federacije. Ne moram vama ni govoriti o tome koliko promjene u federalnom budžetu imaju uticaja na kantonalne. Formula po kojoj se novac prikupljen na federalnom nivou dijeli medju kantonima je po vama sporna - ali se u svakom slučaju primjenjuje na onaj iznos novca koji ostane u federalnom budžetu kada se odbiju dugovi. Što su dugovi federalnog nivoa viši, to je novca za transfere kantonima manje. 

Spornost formule po kojoj se novac dijeli postaje skoro irelevantna kada novca za podjelu nema. 

Od 2,35 milijardi KM, koliko iznosi Budžet FBiH za 2014. godinu, 1,13 milijardi je namijenjeno za vraćanje dugova te plate, naknade i doprinose zaposlenih, a za sve ostale budžetske stavke ostaje 1,22 milijardi maraka.

Previše je onoga što bi se u jednoj ozbiljnoj raspravi o predloženom budžetu trebalo reći i teško je odlučiti kojoj sistemskoj grešci posvetiti najveći dio vremena koje imam na raspologanju. Stoga ću kao ključni argument protiv ovog prijedloga budžeta iznijeti vašu namjeru da sa 142 miliona KM komercijalnog kredita pokrijete deficit. Deficit čije uzroke ne samo da niste otklonili nego ne pokazujete ni namjeru da to učinite. Trošili ste više nego ste imali i s tom politikom nastavljate zatvarajući budžetske rupe komercijalnim kreditima.

Taj skupi novac ne ulazete u kapitalne projekte nego u administraciju i ovlastice političke klase.

Od 5,3 milijardi maraka, za koliko se BiH zadužila tokom 16 godina, od 1996. do kraja 2012. godine privreda je dobila samo 679 miliona maraka ili 13 posto, dok je sav ostali novac otišao na finansiranje javnog sektora i infrastrukturu.

Tokom poslednje četiri godine rapidnog zaduživanja, od pozajmljenih 2,8 milijardi km privreda je dobila tek 140 miliona, što je manje od pet posto. Dakle, krediti, umjesto da budu dobro promišljene investicije, služe da plate preskupu vlast i državni aparat.

I vaš prijedlog nastavlja tu tradiciju. 

Stanje duga Kantona Sarajevo po ugovorima za sve kredite (24 kredita) na dan 31.12.2013. iznosi 260.439.900,25 (glavnica i kamata), od čega se bilansno vodi 135.516.476,82, a vanbilansno 124.923.423,43 KM. 

Ako se tom iznosu dodaju predviđena direktna zaduživanja za kapitalna ulaganja od 13.174.400 i direktno zaduživanje za pokriće deficita od 126.825.600, ukupan dug građana Kantona Sarajevo bi iznosio 400.439.900,25 KM. Dakle, u budžetu koji predlažete, koji iznosi skoro 800 miliona KM, svaka druga marka je pozajmica sa kamatom.

A da bi slika bila jos jasnija, ponoviću da su ukupni, po meni jako precjenjeni, vlastiti prihodi po Prijedlogu Budžeta za 2014. godinu 639.169.600,00 KM. a da bi zaduženje gradjana Kantona Sarajeva ukoliko se prihvati vas prijedlog budžeta iznosilo 400 miliona KM.

Ja sam često kritikovao lakoću sa kojom se vlasti zadužuju. Često sam upoređivao ponašanje vlasti sa pijancem kojem je neko dao kreditnu karticu…Upozoravao sam da ovakav tempo zaduživanja i neproduktivna upotreba kredita vodi ka tzv. grčkom scenariju. Odgovarano mi je da je iznos našeg duga u odnosu na BDP jos uvijek ispod 50% i da smo daleko od dužničke krize grckog tipa…

Postoje velike razlike u efektima zaduživanja između zemalja u razvoju i razvijenih zemalja.. 

Polovina dužnickih kriza u periodu 1995-2010 u zemljama u razvoju se rasplamsala u momentu kada je dug tih zemalja iznosio manje od 50% BDP –a . 

Japan je imao dug od 200% BDP pa nije ušao u dužničku krizu, ali je grčki scenario progutao Sloveniju već na 48% duga u odnosu na BDP. Zemlje u razvoju su u prosjeku padale u dužničku krizu kada je dug dosegao 43% BDP-a.

To je budućnost u koju nas vi ovim prijedlogom budžeta vodite, jer nemate političke snage – a ni moralnog kredibiliteta - da sprovedete reforme - koje jesu teške i bolne - ali nakon kojih bi bio izvjestan zdrav ekonomski rast Kantona Sarajevo i realni rast životnog standarda njegovih stanovnika.

Ja ću pokušati usporednom analizom da ilustriram na šta mislim kada kažem da ovaj prijedlog budžeta nije zasnovan na realnosti. Ovi primjeri će takođe pokazati na šta sam mislim kada kažem da vlada umjesto da rješava gura probleme pod tepih i za kamate uvećani finansijski teret ostavlja mladima. Ja ću svoje komentare svesti na minimum kako bi brojevi sami argumentirali ove tvrdnje.

Nacrt Budžeta za ovu godinu je iznosio 774.900.000 KM. 

Prijedlog je uvećan i iznosi 798.500.000 KM.

Ali u 2015. godini Vlada koja je pravila ovaj budžet očekuje, da budžet iznosi - 654.354.000 KM. 

U 2016-oj planira budžet od 672.808.700 KM.

Dakle, u ovoj godini imamo neobjašnjivi rast budžeta, a onda u narednim godinama drastično smanjenje? 

Pri tome, da stvar bude i gora. Ti budući umanjeni budžeti treba da vraćaju sve veće iznose kreditnih obaveza.

Ove godine ste predvidjeli otplatu 14.5 miliona duga. U 2015., za kada ste planirali budžet od samo 654 miliona moraćemo otplatiti duplo više duga nego ove godine, dakle 28 miliona. 2016-te skoro 32 miliona KM.

Tačan iznos rate u 2016 je zapravo 31.845.600 i moram priznati da sam impresioniran da ste uspjeli tako precizno, u šesto maraka, izračunati otplatnu ratu – obzirom na to da ne znate pod kojim uslovima ćete dobiti kredit od 142 miliona KM. Ili možda znate.

Jedna od nelogičnosti ovog prijedloga proizlazi iz usporedbe onoga što predlazete danas i onoga što predviđate za budućnost u budzžetskoj stavci Plate i naknade troškova zaposlenih:

Iznos koji ste predložili u nacrtu, 244 miliona je u Prijedlogu uvećan za otprilike 100 hiljada KM. 

A svako ko se pozabavio suštinom nase ekonomske krize zna da je prvi korak ka ozdravljenju privrede racionalizacija javnog sektora i usklađivanje plata u državnoj upravi sa platama u realnom ekonomskom sektoru. To je jedan od neophodnih preduslova ekonomskog ozdravljenja.

Ali vi očigledno ne mislite tako. 

Vi za 2015 predviđate porast u platama i naknadama zaposlenih za skoro 10 miliona KM, tačnije 252.892.600 KM.

Ugovorene i druge posebne usluge: 

U 2014-toj predviđeno 12 miliona KM.

Vec u 2015- toj skoro 17 miliona.

Dalje, primjer Kapitalnih transfera i izdataka

2014: u Nacrtu ste planirali 53.670.500, a sada predlažete 80.583.700 KM.

U 2015-toj za kapitalna ulaganja predviđate samo 39.376.900 KM, upola manje. Za 2016-tu isto tako, tek 42 miliona. To ukazuju na plan da se ove godine u kantonu izgradi sve što mu treba tako da se vlade u narednim godinama ne bi morale zamarati s tim.

Iz svega sto sam iznio jasno proizilazi da ovakav prijedlog budžeta nećemo podržati. Situacija u kojoj se kanton nalazi zahtijeva promjenu kursa, a ovaj prijedlog budžeta predstavlja nastavak politike koja nas je dovela ovdje gdje jesmo.''

Stavovi objavljeni u rubrici Ja mislim nisu nužno i stavovi portala Radiosarajevo.ba