Neven Anđelić: Da li je Joe Biden prešao granicu?

Pitanje koje me opsjeda posljednjih sedmica je da li će Joe Biden biti odgovoran za smrti civila u Ukrajini zbog upotrebe kasetne municije? Da odmah odgovorim, ne može se potencijalne zločine u Ukrajini povezati s američkim predsjednikom.

Međutim, moguće je da se u skoroj budućnosti neki ratni zločini, a upotrebu ovakve municije vodeće organizacije za ljudska prava smatraju kriminalnim, povežu s njegovim političkim odlukama, pa bi tada direktan odgovor na ovo pitanje trebalo ponovno razmotriti. Stoga, ovaj tekst je kratka rasprava zašto bi ili zašto ne bi Joe Biden potencijalno mogao biti odgovoran za smrt stotina ljudi u Ukrajini. Barem 149 ljudi je smrtno stradalo od kasetne municije u svijetu tokom 2021. godine.

Piše: Neven Anđelić*

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

Njegova odluka da isporuči Ukrajini kasetne bombe i sličnu municiju od koje uveliko stradaju civili, često djeca, godinama poslije okončanja rata, postavlja pitanje odgovornosti za takve smrti koje ne sežu samo do onih koji su naredili njihovu upotrebu već i proizvodnju i dostavu. Ukrajinske snage odmah su počele upotrebljavati kasetnu municiju američke proizvodnje te, kako zvanično navodi State Department, "efektivno ih upotrebljavaju i zapravo imaju učinak na ruske defanzivne formacije i defanzivne manevre Rusije". Ukrajina vodi odbrambeni rat protiv Rusije u čemu je SAD i Zapad podržavaju, ali pitanje ostaje šta je sve dozvoljeno u ratu, makar i odbrambenom.

Većina država je zabranila kasetnu municiju. Povelju o zabrani proizvodnje, skladištenja, transfera, nabavke i upotrebe ovakve municije iz 2008. godine je prihvatilo 111 država, a potpisalo još 12. Od 31 članice NATO saveza, njih 23 zabranjuju ovu municiju, te 21 država od 27 članica EU. SAD, Ukrajina i Rusija, te, pored ostalih, Srbija nisu dio globalne zabrane. Dakle, konvencija potpisana u Oslu 2008. godine nije za njih pravno obavezujuća. Tadašnji norveški premijer, Jens Stoltenberg, rekao je da se ovom konvencijom "kasetna municija zauvijek zabranjuje". Isti političar u drugoj funkciji, kao današnji generalni sekretar NATO saveza, na pitanje o isporuci kasetne municije Ukrajini izjavio je da "NATO nema stav o tome".

Bidenovu odluku kritikovali su mnogi aktivisti, neki američki političari te lideri nekih NATO saveznica poput Njemačke, Italije, Velike Britanije, Norveške, Kanade... Britanski premijer Rishi Sunak izjavio je da "Britaniju obeshrabruje korištenje ovakvog oružja". Human Rights Watch, Amnesty International, stručnjaci u Kraljevskom institutu za međunarodne odnose te brojni aktivisti osuđuju američku odluku. Amnesty International smatra da je upotreba kasetne municije u civilnim područjima neselektivna i u suprotnosti sa međunarodnim humanitarnim pravom. Međunarodni komitet Crvenog krsta poziva na novi dogovor o zabrani kasetne municije.

12.07.23. 08:54

Nove ruske prijetnje zbog kontroverznog oružja: 'Oko za oko, zub za zub'

Međunarodno običajno pravo brani upotrebu ovakvog naoružanija i municije, kako je naveo Human Rights Watch u dopisu Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju. Haški tribunal je razmatrao 1996. godine, u slučaju protiv Milana Martića, upotrebu ovih bombi i sudsko vijeće je zaključilo da [tada] "nije postajala formalna zabrana upotrebe kasetnih bombi kao takvih", ali da smatra kako "upotreba Orkan rakete sa kasetnom bombom u bojevoj glavi u konkretnom slučaju je dokaz namjere optuženog da namjerno napadne civilno stanovništvo". JNA je upotrebljavala ovu municiju tokom post-jugoslavenskih ratova, kao i NATO prilikom intervencije protiv Srbije i Crne Gore 1999. godine.

I Ukrajina i Rusija su već koristile kasetne bombe u ovom ratu, dok su zapadne sile do sada pazile koju vrstu oružja će isporučiti Ukrajini u njihovoj podršci odbrambenom ratu. Međutim, kako vrijeme prolazi, sve razornije oružje, posebno po civile, dostavlja se na istok Evrope. To je, naravno, nemjerljivo sa ponašanjem i prijetnjama atomskim oružjem koje Rusija iskazuje, ali vrijednosna razlika između Zapada i Rusije je uvijek bila prisutna i naglašavana te bi trebala takva i ostati.

Odmah po početku invazije na Ukrajinu, pojavili su se izvještaji da Rusija upotrebljava kasetne bombe na šta je tadašnja voditeljica PRESS-a u Bijeloj kući Jen Psaki izjavila "da ako su tvrdnje tačne, to potencijalno predstavlja ratni zločin". Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu bezbjednost u Bijeloj kući, pokušao je opravdati dostavu kasetnih bombi i municije tvrdnjom da "Ukrajina neće koristiti ove bombe u nekoj stranoj zemlji. To je njihova zemlja koju brane". On pri tome zanemaruje dokazanu činjenicu da se ratni zločini čine i u odbrambenim ratovima.

Ius in bello je grana prava koja se bavi upravo načinom na koji se rat vodi bez obzira da li je on opravdan ili ne. Ius ad bellum gleda u opravdanost rata koji je u ukrajinskom slučaju samoodbrana. Povelja UN-a navodi samo dva slučaja opravdanosti – u samoodbrani ili autorizacijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih Nacija. Ukrajina, dakle, može voditi odbrambeni rat i istovremeno počiniti ratne zločine, što potencijalno može voditi i do odgovornosti njenih saveznica.

04.03.22. 14:49

NATO otkrio kakve bombe Rusi koriste, iznio nimalo ohrabrujuće tvrdnje: Dani koji dolaze..

Američka ambasadorica u UN-u Linda Thomas-Greenfield prošle godine je u svom govoru u UN-u navela: "Vidjeli smo video u kojem ruske snage transportuju iznimno ubojito naoružanje u Ukrajinu, kojem nije mjesto na bojnom polju. Tu su uključena kasetna municija i vakumske bombe – koje su zabranjene Ženevskim konvencijama". Zvanična stranica američke misije u UN-u i dalje sadrži transkript njenog govora, ali s "uredničkim" doratcima pa je izbrisan dio "kojemu nije mjesto na bojnom polju", a uz navođenje zabrane stoji asterisk - *, uz objašnjenje da je zabrana u slučaju usmjeravanja ovakve municije prema civilima.

Način ratovanja regulisan je običajnim pravom te međunarodnim ugovorima poput regulacija proisteklih iz haških konferencija s prelaza 19. na 20. vijek te četiri ženevske konvencije sa dodatnim protokolima u kojima su detaljne provizije za zaštitu civila te zabranjuju neselektivni napadi. Upotreba kasetne municije potpada pod ovaj opis.

U zaključku, smatram da je Joe Biden prešao granicu koja ga, moralno ako već ne pravno, potencijalno povezuje sa stradanjem civila. Pozivanjem na zakonski Akt o inostranoj pomoći, kojim se dozvoljava predsjedniku da ignoriše restrikcije na izvoz oružja ukoliko smatra da je pomoć od vitalnog bezbjednosnog interesa nacije, Biden je dao lični pečat ovoj odluci, zaobišao demokratske kontrole i institucije u SAD-u, i potencijalno osobno omogućio dodatno stradanje civila u Ukrajini. Ovaj potez američkog predsjednika, iako legalan u SAD-u, potencijalno krši norme međunarodnog običajnog prava koje štite civilno stanovništvo i one koji nisu direktno uključeni u borbe. Od Bidenovih kasetnih bombi stradaće Rusi i Ukrajinci, vojnici i civili, a nakon rata, godinama će u opasnosti biti civili. On odavno tada neće više biti predsjednik.

Izgleda da svijet, pa ni američka administracija, nisu ništa naučili iz prošlosti. Kada je Barack Obama dobio Nobelovu nagradu za mir 2009. godine, mnogi su se pitali za šta mu je dodijeljena jer je tek počeo mandat i nije mogao stići učiniti ništa za mir bez obzira na njegove namjere i svjetska očekivanja. Upotreba američkih kasetnih bombi u Jemenu 2009. godine koincidirala je s Obaminom Nobelovom nagradom. Amnesty International je objavio fotografije posljedica saudijskog korištenja američke kasetne municije na "Al Qaidin kamp za obuku u Jemenu tokom kojeg je 41 lokalni stanovnik ubijen, uključujući 14 žena i 21 dijete". U istom napadu 17. decembra 2009. ubijeno je i 14 pripadnika Al Qaide.

Na kraju mandata, Obamina administracija je prestala s prodajom kasetne municije Saudijskoj Arabiji od kojih su brojni civili ubijeni. Bidenov prvi mandat se približava kraju. Dobro bi bilo da isporuka kasetne municije na svjetska ratišta ne bude jedina sličnost s Obamom.

*Neven Anđelić predaje međunarodne odnose i ljudska prava (britanska titula: Reader) na londonskom Regent’s University, a gostujući je profesor na Università di Bologna. Ranije je bio gostujući visoki naučni saradnik na London School of Economics and Political Science (LSE ), a također je na University of California – Berkeley proveo godinu s Fulbrajtovom stipendijom u statusu gostujućeg naučnika. U periodu 2014-2018. bio je član Savjetodavnog odbora o Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina u Vijeću Evrope. Autor je brojnih naučnih radova i nekoliko knjiga. Neven je bio novinar i urednik kultnog Omladinskog programa Radio Sarajeva.