Mirko Pejanović: Ne postoje pretpostavke da se negiraju izgrađeni nacionalni identiteti u BiH

Akademik Slavo Kukić, istaknuti sociolog i teoretičar u izučavanju nacije i nacionalnih odnosa u bosanskohercegovačkom društvu, za naučnu i stručnu javnost je priredio rukopis pod naslovom Narod i nacija.

Svoj istraživački pristup i elaboraciju fenomena nastajanja, razvijanja i društvenog položaja nacije akademik Slavo Kukić veže za strukturne promjene u razvoju bosanskohercegovačkog društva u savremenom dobu.

Piše: akademik Mirko Pejanović za portal Historiografija

Trending

Sudar tri automobila u tunelu kod Maglaja: Dvije osobe povrijeđene i prevezene u bolnicu

Radi se o tome da bosanskohercegovačko društvo i bosanskohercegovačka država imaju višenacionalnu strukturu. Po tome je bosanskohercegovačka socijalna zbilja u svim svojim dimenzijama multietnička. Zapravo, tokom istorijskog razvoja bosanskohercegovačkog društva u devetnaestom i dvadesetom stoljeću oblikovali su se nacionalni identiteti srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda. Ovi nacionalni identiteti su nastali i razvijaju se unutar kulturološkog i državnopravnog okvira koga čini društvo i država Bosna i Hercegovina.

U činu obnove državnosti Bosne i Hercegovine na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 1943. godine uspostavljena je političkopravna osnova određenja nacionalnog subjektiviteta tri autohtona bosanskohercegovačka naroda: hrvatskog, muslimanskog (bošnjačkog) i srpskog. Bosna i Hercegovina je i muslimanska (bošnjačka) i hrvatska i srpska zemlja u kojoj ravnopravno žive njeni narodi. Istovremeno, u određenju nacionalnog identiteta bosanskohercegovačkih naroda ustanovljen je princip nacionalne ravnopravnosti kao konstanta u egzistenciji države Bosne i Hercegovine.

Taj princip ravnopravnosti naroda u Bosni i Hercegovini dobio je svoju političkopravnu izvedbu u Deklaraciji o pravima građana koja je usvojena na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a 1944. godine. U Deklaraciji se precizira: zajamčuju se prava svim građanima Bosne i Hercegovine i u tome pravo na ravnopravnost Srba, Hrvata i Muslimana Bosne i Hercegovine koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina.

Ustavom Narodne Republike Bosne i Hercegovine iz 1946. godine određen je nacionalni identitet naroda i njihova ustavna, odnosno institucionalna ravnopravnost. Izvjesno usporavanje razvoja nacionalnog identiteta muslimanskog, odnosno bošnjačkog naroda otklonjeno je 1968. godine donošenjem odluka o priznavanju nacionalnog identiteta Muslimana, u tada politički najmoćnijem i najodgovornijem tijelu u Bosni i Hercegovini – Centralnom komitetu Saveza komunista Bosne i Hercegovine.

Bošnjački sabor u ratnoj 1993. godini donosi odluku na temelju koje se muslimanski narod u imenu određuje kao bošnjački narod.

Dejtonski mirovni sporazum u Aneksu IV – Ustav Bosne i Hercegovine sadrži odredbe o nacionalnom subjektivitetu Bošnjaka, Hrvata i Srba. U postdejtonskom vremenu je na osnovu odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz 2000. godine osigurana ravnopravnost – konstitutivnost Srba, Bošnjaka i Hrvata na cijelom prostoru države Bosne i Hercegovine. Ravnopravnost Bošnjačkog i Hrvatskog naroda osigurana je u Republici Srpskoj amandmanima na Ustav Republike Srpske, kao što je i amandmanima na Ustav Federacije osigurana ravnopravnost srpskog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2002. godini.

Tokom postdejtonskog vremena društveni razvoj države Bosne i Hercegovine odvija se u uslovima permanentne socijalno-ekonomske i političke krize. Socijalno-ekonomsku krizu generira spor privredni razvoj i masovna emigracija omladine u zapadnoevropske države. Politička kriza se ispoljava u vidu sukobljavanja etnonacionalnih političkih stranaka o državnom razvoju Bosne i Hercegovine. Najopasnija silnica u sukobljavanju vladajućih stranaka dolazi na konceptu Saveza nezavisnih socijaldemokrata o secesiji Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.

Postoje skupine naučnih radnika – istraživača razvoja bosanskohercegovačkog društva koji mogućnost veće homogenizacije bosanskohercegovačkog društva vide u zagovaranju koncepcije bosanske nacije. Akademik Slavo Kukić izdvaja tri autora koji zagovaraju koncepciju bosanske nacije: Senadin Lavić, Zlatko Hadžidedić i Edin Šarčević. Viševjekovna istorijska kretanja u oblikovanju nacionalnih identiteta u Bosni i Hercegovini niti su išla niti idu u smjeru koncepcije stvaranja bosanske nacije.

U traženju odgovora za složeno pitanje razvoja nacionalnog identiteta u multietničkom bosanskohercegovačkom društvu akademik Slavo Kukić analizira teorijske koncepcije poznatih teoretičara razvoja i opstojnosti multietničkih društava. Između ostalih, akademik Slavo Kukić najviše se referira na stajališta Williama Kymilckog i Christine Strahle.

Svoja zaključna stajališta u knjizi akademik Slavo Kukić izvodi u okviru poglavlja Pretpostavke budućnosti Bosne i Hercegovine.

Pri tome autor polazi od potvrđenog društvenoistorijskog kretanja uspostave i razvoja nacionalnog identiteta naroda Bosne i Hercegovine od obnove državnosti Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu do savremenog doba.

Prema istraživanjima Slave Kukića, ne postoje ni istorijske pretpostavke ni socijalno-političke osnove da se negiraju izgrađeni nacionalni identiteti u Bosni i Hercegovini kao bošnjačka, srpska i hrvatska nacija. Isto tako ne postoje ni socijalno-političke osnove da se uspostavi jedna monolitna bosanskohercegovačka nacija određena kao Bosanac.

Nasuprot tome, postoji istorijski proces integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju jer će taj proces ojačati državni identitet Bosne i Hercegovine. Taj identitet će postati dominantan u javnom diskursu. Etno-nacionalni identitet će egzistirati u svojoj kulturološkoj dimenziji i u obliku nacionalne ravnopravnosti naroda u institucijama države Bosne i Hercegovine. Time će država Bosna i Hercegovina, unutar Evropske unije, egzistirati i razvijati se kao multietnička, zapravo višenacionalna država.

Ovom knjigom akademik Slavo Kukić kritički analizira dileme unutar teorijskih koncepcija o mogućoj uspostavi bosanskohercegovačke nacije i zagovara jasan teorijski koncept egzistencije, istorijski oblikovanih nacionalnih identiteta u višenacionalnoj zajednici kakva je Bosna i Hercegovina uz primjenu principa nacionalne ravnopravnosti.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba